Janet Osborne iz Oxforda prva je osoba u svijetu na kojoj je primijenjena genska terapija kojom će znanstvenici pokušati spriječiti razvoj najčešćeg oblika sljepoće kod ljudi u zapadnome svijetu, piše BBC. Kirurzi su u Janetino oko ubrizgali sintetski gen nastojeći na taj način spriječiti odumiranje stanica.
Riječ je o prvome takvom tretmanu čiji je cilj pokušati utjecati na razvoj genetskih uzroka senilne makularne degeneracije (AMD) koja pogađa starije osobe. U Velikoj Britaniji od AMD-a boluje oko 600.000, uglavnom starijih osoba, od kojih većina ima teška oštećenja vida.
"Teško razaznajem lica lijevim okom jer je moj središnji vid zamućen, a ovaj bi način liječenja mogao spriječiti pogoršanje stanja. To bi bilo nevjerojatno", rekla je Osborne za BBC.
Zahvat je obavljen prošli mjesec u lokalnoj anesteziji u klinici Oxford Eye, a vodio ga je profesor sa Sveučilišta Oxford, oftalmolog Robert MacLaren.
"Genski tretman koji se primijeni dovoljno rano kako bi se očuvao pacijentov vid, a veliki su izgledi da bi ga pacijent u jednome trenutku u potpunosti izgubio, golem je proboj u oftalmologiji. Nadam se da će se zahvat u bliskoj budućnosti masovno izvoditi u cijelome svijetu", kazao je MacLaren.
Janet Osborne (80), prva je od 10 pacijenata s AMD-om koja je sudjelovala u ispitivanju tretmana genskom terapijom. Izradila ju je tvrtka Gyroscope Therapeutics.
Senilna makularna degeneracija vodeći je uzrok slabljenja vida u starijih ljudi. Ako se to stanje ne liječi, dolazi do trajnog, nepopravljivog oštećenja te do gubitka vida pa je iznimno važno povremeno testirati vid.To je bolest središnjeg dijela mrežnice oka koja uništava centralni vid te se najčešće javlja nakon što osoba navrši 50 godina.
Među simptomima na koje treba obratiti pažnju su zamućenje vida, sjene ili područja s nedostatkom vida, iskrivljeni vid te problem razlikovanja boja. Kod osoba koje boluju od dijabetesa tipa 2 rizik od razvoja senilne makularne degeneracije veći je za 87 posto nego kod ostatka populacije, pokazalo je nekoliko istraživanja među populacijom između 50 i 80 godina. Stoga je važno voditi računa o razini šećera u krvi, odnosno držati se pravila vezanih uz prevenciju. No najveći nositelj rizika za makularnu degeneraciju je dob.
Poznato je da se bolest može javiti u srednjoj životnoj dobi, no stariji od 60 najpodložniji su makularnoj degeneraciji. Rizik od oboljenja, po nekim istraživanjima iznosi dva posto u srednjoj životnoj dobi, dok u starijih od 75 raste na 30 posto. Dakle, već nakon pedesete trebalo bi barem jedanput godišnje posjetiti oftalmologa.
