Iako je godina tek počela, već znamo da nas u njoj čekaju dva povijesna događaja vezana uz istraživanje svemira.
I dok Elonu Musku ne ide sasvim po planu s Teslom, sa SpaceX-om je situacija drugačija. Ovog će mjeseca s Capea Canaverala biti lansiran Falcon Heavy, najsnažnija raketa u povijesti. Kako Musk prilično voli teatralnost, tako će je biti i u ovom slučaju jer će Falcon Heavy uzletjeti s iste lansirne rampe s koje je prema orbiti krenula i raketa Saturn V koja je nosila misiju Apollo 11 koja je donijela prve ljude na Mjesec.
Od rakete visoke 70 metara očekuje se da jednog dana ponese i prvu misiju prema Marsu, čak i onu s ljudskom posadom, za što ju je južnoafričko-američki poduzetnik Musk prije svega i zamislio.
Muskov auto ide u svemir
Prema raspoloživim podacima, to je sasvim u stanju jer može ponijeti dvostruko više tereta, i to samo za trećinu cijene od najbližeg konkurenta, rakete Delta IV Heavy, čak 64.000 kilograma u Zemljinu orbitu. Sve se čini blizu jer raketa stoji na lansirnoj lampi te Musk s vremena na vrijeme objavi na Twitteru, koji voli koliko i Donald Trump, neku novu fotografiju tog atraktivnog prizora. – Raketa Falcon Heavy zaista bi mogla poletjeti već u siječnju, a lansiranje ljudske posade na put oko Mjeseca planirano je do kraja 2018. godine! Poznavajući Elona Muska, ne bih se začudio da se zaista to i ostvari, no bit ćemo pametniji nakon lansiranja rakete Falcon Heavy. Put do Marsa ipak je složeniji i skuplji program za koji ćemo morati pričekati koju godinu da se ostvari, također s ljudskom posadom – kaže Zvonimir Drvar, voditelj Planetarija Tehničkog muzeja Nikola Tesla u Zagrebu. Prije testnog leta, već će se preksutra isprobati 27 Heavyjevih motora. Prođe li to kako treba, uslijedit će i testni let s lažnim teretom. Prvi Falcon Heavy koji će se odvojiti od Zemlje ponijet će u teretnoj kapsuli – Muskov osobni automobil.
Tesla Roadster boje višnje u kojem će svirati Space Oddity bit će usmjeren prema orbiti Marsa. Prizor automobila postavljenog u kapsulu koja će se nalaziti na vrhu velike rakete izazvao je krajem prošle godine malu internetsku senzaciju. Ako se ne raspadne pri izlasku iz orbite, provest će u svemiru možda i milijardu godina, napisao je na svojem Twitteru Elon Musk. Kada se popeglaju svi nedostaci i Falcon Heavy zadobije povjerenje, do kraja sljedeće godine trebao bi ponijeti i dva putnika prema Mjesecu. Vidjet ćemo, do sada je, što se tiče SpaceX-a, Elon Musk održavao svoja obećanja, doduše uz poneko pomicanje rokova. Treba svakako naglasiti da je Falcon Heavy, kao i njegovi prethodnici Falcon 9 i Falcon 5, razvijen bez državnog novca, razvoj je u cijelosti financiran privatnim kapitalom. Tvrtka je u međuvremenu stekla povjerenje, potpisan je ugovor i s američkim Ministarstvom obrane. U Zemljinu će se orbitu poslati dva nadzorna, neki bi rekli špijunska satelita, ali tek nakon što nova raketa uspješno poleti tri puta.
No još je uzbudljivija vijest stigla s druge strane globusa. Kako je prošle godine najavljivano, Kina će ove godine, u lipnju, krenuti s misijom Chang’e 4, nazvanom prema kineskoj boginji Mjeseca. A Mjesec i jest cilj misije, odnosno njegova tamna strana. Kinezi žele nešto što nijedna druga supersila nije napravila u povijesti, spustiti vozilo na dalju stranu Zemljina satelita. Najprije će prema Mjesecu krenuti komunikacijski satelit koji će se zaustaviti na visini od 60.000 km iza tog nebeskog tijela. Služit će za efikasno komuniciranje Zemlje i udaljenije strane njezina satelita.
Upravo su problemi u komunikaciji razlog zbog kojeg nikada nitko nije uspio spustiti letjelicu na stranu Mjeseca s koje se Zemlja ne vidi. Kada se ta veza uspostavi, slijedi drugi dio misije – spuštanje landera na dalju stranu Mjeseca. Ako u tome uspiju, Kinezi će definitivno postati vodeća sila u svemirskim istraživanjima. I to u relativno kratkom roku. Misije Chang’e krenule su 2007. godine s jednostavnom letjelicom u Mjesečevoj orbiti. Uslijedio je Chang’e 2 kojim se također ušlo u Mjesečevu orbitu, ali s ciljem puta kroz Sunčev sustav koji je kulminirao letom pokraj asteroida Toutatis 2012. godine. Chang’e 3 odnio je na Mjesec rover Jade Rabbit 2013. godine. Bilo je to prvi put nakon 1976. da je nešto ljudsko ateriralo na Mjesečevu površinu. Veliki uspjeh, no tek će s Chang’eom 4, ako sve prođe po planu, Kinezi postići nešto što nitko prije njih nije. Upućeni zapadni analitičari ne bježe od činjenice da je Kina doista najdalje otišla u planovima za osvajanje svemira. Jer, nakon Chang’e 4 uslijedit će serija novih robotiziranih Mjesečevih misija koje bi trebale kulminirati spuštanjem ljudske posade na Zemljin satelit za 15-ak godina. Za te najambicioznije planove ključna je raketa Long March 9 koja je u razvoju i treba poletjeti negdje između 2028. i 2030. godine.
Trump potpisao za Mjesec
Ta ogromna raketa trebala bi moći ponijeti modul daleko veći od Apolla koji su nekada pod američkom zastavom osvajali Mjesec. Do tada je oslonac programa Long March 5 koji će, osim misije Chang’e 4, nositi i Chang’e 5. Ova posljednja misija bi trebala također ostvariti opet nešto što čovjek nije pokušao već četiri desetljeća – spustiti se na Mjesec, prikupiti uzorke i vratiti se na Zemlju. Zadnji je put to uspjelo sovjetskoj misiji Luna 24 1976. godine. Misija Chang’e 6 imat će za zadatak proučavanje Mjesečevih polova radi pronalaženja dokaza postojanja ledenih naslaga koje bi kasnije mogle poslužiti kao izvor vode. Prema nekima, scenarij da Kina ima svoju posadu na površini Mjeseca do 2030. godine sasvim je realan. – Za godinu dana Kinezi bi trebali spustiti lander na dalju stranu Mjeseca. Lander će sadržavati rover (vozilo) koje će se moći kretati po Mjesecu.
Suprotna strana Mjeseca izabrana je zato što se još nijedna letjelica nije tamo spustila, a ta strana geološki je zanimljiva zato što je vidljivo različita od one strane koju mi uvijek možemo vidjeti; ispunjena je svjetlijim materijalom, tzv. kopnima, dok na bližoj strani ima i Mjesečevih mora, tj. tamnijih površina. Tamo se nalazi jedan od najstarijih impaktnih (udarnih) bazena u Sunčevu sustavu koji bi na površini mogao skrivati stijene iz Mjesečeva plašta. Slanje ljudi na Mjesec nije planirano u skorijoj budućnosti, no vjerujem da će se za 20-ak godina ostvariti – kaže Zvonimir Drvar. Jasno, ne treba zaboraviti ni Ruse koji u planu imaju seriju od četiri misije koje bi se trebale odvijati od 2019. do 2024. godine u što je uključeno i prikupljanje uzoraka i njihov povratak na Zemlju. U svakom slučaju, razvidno je da su ambicije velikih sila ipak usmjerenije prema nama najbližem nebeskom tijelu nego prema Marsu ili nekom od dosad otkrivenih egzoplaneta.
Pogledajte galeriju: Top 10 razlika s kojima se svijet suočava u 2018.
kinezi su odabrali da bar u nečemu budu prvi, udaljenu , a ne nedostupnu stranu mjeseca. misija je bila predviđena za 2015.. ali je odgođena jer su se izmjenili zadaće i konfiguracija letjelice chang'e4. u cilju osiguranja komunikacije s landeromom i roverom, u lipnju 2018. jedan komunikacijski satelit će biti postavljen u L2 točku sustava zemlja- mjesec, a služiti će kao relejna stanica. (ova lagrangeova točka je na nestabilnoj orbiti i zahtjeva povremene korekcije položaja satelita). šest mjeseci kasnije na mjesec će biti poslani lander i rover. krajem 2019. /početkom 2020. kinezi će poslati prvu svoju letjelicu kojoj je cilj uzimanje uzorka mjesečeve površine i njeno vraćanje na zemlju. za 2020. planiraju prema marsu poslati letjelicu konfiguracije orbiter-lander-rover.