Tek nešto više od godinu dana nakon što je znanstveni tim akademika Igora Štagljara s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Torontu u svijetu izazvao pravu revoluciju svojim serološkim SATiN testovima kojima se otkrivaju antitijela u krvi osoba koje su bile zaražene virusom SARS-CoV-2, i to zato što su ti testovi bili višestruko precizniji, brži i jeftiniji od svoje konkurencije, Štagljar i njegovi suradnici ponovno su došli do otkrića koje će promijeniti način na koji se borimo s novim koronavirusom.
Upravo u petak u prestižnom znanstvenom časopisu Nature Communications objavljen je rad u kojem tim predvođen Štagljarom i profesorom Shawnom Owenom sa Sveučilišta Utah u Salt Lake Cityju opisuje novu inovativnu metodu za utvrđivanje neutralizacijskih antitijela protiv bilo koje (pod)varijante virusa. Upravo nam je Igor Štagljar opisao u čemu je važnost te metode koju su nazvali Neu-SATiN.
Više od 4000 ispitanika
– Stara SATiN metoda otkrivala je ukupnu količinu antitijela koju je neka osoba stvorila protiv koronavirusa nakon što se zarazila ili cijepila. Međutim, ispostavilo se s vremenom da nam ta ukupna količina antitijela ne pomaže puno u borbi protiv novih oblika virusa jer nas od zaraze novim mutacijama virusa štiti samo manji dio od ukupnog broja svih antitijela koja se nazivaju "neutralizacijska antitijela". Naša metoda Neu-SATiN može vrlo lako otkriti količinu neutralizacijskih antitijela, a kad kažem vrlo lako, to znači da je puno preciznija, brža, jeftinija, praktičnija, pa samim time i dostupnija od svih drugih takvih metoda koje se nalaze na tržištu – govori Štagljar.
Konkretno, na tržištu je trenutačno dostupno oko 20 vrsta testova koji detektiraju neutralizacijska antitijela, ali svima njima treba više sati da bi pokazali rezultate, koštaju od 30 dolara naviše te su izuzetno osjetljivi zbog čega zahtijevaju posebne, sterilne uvjete, oni koji njima barataju moraju se oblačiti u specijalna odijela... Usporedbe radi, Neu-SATiN metoda rezultate će vam pokazati za 45 minuta, košta manje od 3 dolara, s njom se radi u normalnim laboratorijskim uvjetima zbog čega je praktičnija za upotrebu te je i nekoliko puta preciznija od ostalih.
– Ovu metodu ispitali smo na više od tisuću osoba, a zanimljivo je da smo otkrili i to da osobe koje su preboljele virus ili su cijepljene već nakon četiri mjeseca imaju samo neznatnu količinu neutralizacijskih antitijela, što znači da su podložne zarazama, u ovom slučaju, novim varijantama omikrona. Zbog toga i imamo tako puno novih infekcija, pogotovo u državama koje su visoko procijepile svoje populacije, ali su ih cijepile tamo negdje krajem prošle godine, što znači da ljudi uopće nisu imali imunitet protiv najnovijih BA4 i BA5 podvarijanti omikrona koje su sada u optjecaju – kaže Štagljar.
Prema tim rezultatima jasno je da bi se, da budemo sigurni i protiv novih varijanti, trebali cijepiti otprilike svaka 4 mjeseca.
– E sad, hoće li to ili neće netko htjeti raditi to nije na meni da odlučujem. Ipak, nakon što smo preboljeli Covid-19 ili se cijepili ipak imamo stanični imunitet koji je dovoljan kako bi spriječio teške zaraze koje dovode do hospitalizacija – napominje Štagljar koji ističe kako će njihova metoda moći otkriti imamo li dovoljno antitijela protiv svih budućih podvarijanti virusa koje će se u sljedećim mjesecima, a vjerojatno i godinama pojavljivati.
Potrebno im je, kaže, oko dva tjedna da modificiraju test za novu varijantu koja se onda može koristiti sa stopostotnom učinkovitošću. Ukratko, neće više biti situacija u kojoj se pitamo možemo li se ili ne možemo zaraziti nekim novim sojem te treba li nam ili ne treba booster doza. Test koji košta tek nešto više od kave u kafiću u manje od sat vremena dat će nam odgovore na ta pitanja.
– Klasični serološki testovi bili su nam bitni u početku jer nismo znali puno o virusu pa smo htjeli znati koliko imamo ukupnih antitijela jer smo mislili da će nas ona štititi od budućih zaraza. Sada znamo puno više pa nam je jasno kako nove varijante izbjegavaju imunitet koji je stečen cijepljenjem ili preboljenjem, zbog čega se sve vrti oko neutralizacijskih antitijela, jer to su antitijela koja nas štite od novih infekcija. Znači, klasični serološki testovi u biti su stvar prošlosti kada je COVID-19 u pitanju – pojašnjava Igor Štagljar. Ono što je bitno, metoda Neu-SATiN primjenjivat će se i u Hrvatskoj, a suradnja je već dogovorena s ravnateljem Nastavnog zavoda za javno zdravstvo "Andrija Štampar" prof. dr. sc. Brankom Kolarićem.
Uskoro testiranje umirovljenika
Kolarić i njegovi suradnici uskoro bi Štagljaru trebali poslati uzorke krvi nekoliko stotina korisnika zagrebačkih domova za starije, a naš znanstvenik, odnosno njegov tim analizirat će ih u laboratoriju u Torontu kako bi detektirali točnu količinu neutralizacijskih antitijela kod tih osoba u različitim razdobljima nakon cijepljenja trećom ili četvrtom dozom.
– Te će laboratorijske analize moj studio za Nastavni zavod za javno zdravstvo "Andrija Štampar" obaviti bez naknade. Bit će to poklon mojega laboratorija hrvatskim umirovljenicima – kaže Štagljar. Iako je njegovu timu, kad su u pitanju otkrića vezana uz koronavirus, ovo već druga značajna publikacija u Nature Communicationsu u tek nešto više od godinu dana, Štagljar nam je otkrio kako, ako sve bude išlo po planu, za otprilike šest mjeseci možemo očekivati još jednu.
– Ne volim previše otkrivati dok sve nije gotovo, ali mogu reći da od kraja prošle godine radimo na lijekovima, odnosno kemijskim spojevima koji će se moći primjenjivati na nove podvarijante virusa koje su visokoinfektivne – poručuje Štagljar. Ipak, nisu sve vijesti dobre jer, iako se o pandemiji u medijima u zadnje vrijeme govori vrlo malo, a takvo je i ponašanje ljudi pa bi se moglo pomisliti da je uopće više nema, to ipak nije tako. Samo u četvrtak u Hrvatskoj je zabilježeno 1148 novih slučajeva zaraze, a broj aktivnih slučajeva iznosio je 5261. Da nije sve tako bezazleno, govori i podatak da je preminulo pet osoba. Visok broj novozaraženih može se pripisati upravo novim varijantama omikrona, BA4 i BA5, koje su zaraznije od onih prijašnjih te izbjegavaju, kako je profesor Štagljar već objasnio, imunitet koji smo stekli tamo negdje početkom godine nakon preboljenja ili primanja cjepiva.
– Pandemija još, iako bismo svi to željeli, nije gotova. Dvije nove podvarijante izuzetno se brzo šire, ali ne treba dizati paniku jer se čini da ipak ne dovode do težih oblika bolesti. Uz to, treba znati da Pfizer i Moderna rade na razvoju novih tzv. polivalentnih cjepiva protiv svih varijanti omikrona koja će potaknuti puno jači imunološki odgovor organizma na njih, a ona bi trebala biti dostupna već od jeseni – zaključio je naš ugledni znanstvenik.
Antitjela 🤦♂️