Što se to događa s vremenom u svijetu? Prošlog tjedna Šveđani su zatražili međunarodnu pomoć zbog više od 50 šumskih požara, a neki od njih su čak u arktičkom krugu.
Rekordi se bilježe diljem Zemlje - u Sahari je izmjereno 51,3 stupnja Celzija (najviša ikad zabilježena temperatura u Africi), u Japanu je temperatura danima bila iznad 40 stupnjeva i 30 ljudi umrlo je od vrućine... U Torontu u Kanadi više je od 30 stupnjeva i to dulje od 18 dana za redom, dok je inače ljetni prosjek s tako visokom temperaturom 9 dana po sezoni.
- Prva polovica ljeta na globalnoj razini definitivno odstupa od klimatskog prosjeka. Neuobičajeno visoke temperature u sjevernim krajevima sjeverne hemisfere na mnogim su postajama premašile dosadašnje maksimume. Osim izmjerenih temperaturnih rekorda, visoke temperature traju dulje razdoblje, pa su u mnogim krajevima zabilježeni toplinski valovi koji mogu biti prijetnja starijem stanovništvu, kroničnim bolesnicima ali i ljudima koji se izlažu velikim naporima - objašnjava mr. sc. Lidija Srnec s Državnog hidrometeorološkog zavoda, iz Službe za klimatologiju, za Express.
U Hrvatskoj je, kaže, klimatska situacija blaža nego u nekim drugim dijelovima svijeta, a ako usporedimo prošlogodišnje ekstremno toplo ljeto s ovom godinom čini se kao da je ljeto zaista izostalo.
- Radi se o kratkoročnim varijacijama klime pri čemu je sasvim uobičajeno da dva međusobna ljeta budu različita. Štoviše, klimatska ocjena lipnja ove godine (usporedba s 30 godišnjim prosjekom) pokazuje da je on na cijelom području Hrvatske bio topliji, uz pretežnu ocjenu vrlo i ekstremno toplo - kaže Srnec
Srnec se osvrnula i na "klimatološku budućnost Hrvatske" i koliko na to utječe globalno zatopljenje.
- Scenariji klimatskih promjena jasno ukazuju na očekivani porast temperature na cijeloj zemlji. Porast će biti jače izražen prema kraju stoljeća, a očekuje se u svim sezonama. Signal promjene oborine nije jednoznačan na cijeloj zemlji, kako prostorno tako ni vremenski. Uglavnom, za područje Hrvatske je signal jasnije izražen od sredine 21. stoljeća, kada se može očekivati manje oborine u toplijem dijelu godine, osobito u južnim krajevima, a nešto više zimi na sjeveru. Unatoč porastu oborine zimi, očekuje se manji broj dana sa snijegom, što znači da će doći i do promjene vrste oborine - kaže Srnec.
Nevjerojatni prizori: ogromna tuča porazbijala stakla na automobilima:
Ma sta pizdite koji scenarij, bit će lita, a bit će i snijega,