Znanstvenica dr. sc. Sanja Vujačić radi u jednom od najmodernijih centara za razvoj robotike i umjetne inteligencije, ali upravo ju je taj rad inspirirao da otvori raspravu o posljedicama novih tehnologija na društvene okolnosti i razvoj čovjeka. Na 6. kongresu Dani inženjera strojarstva u Vodicama, koji je organizirala Hrvatska komora inženjera strojarstva, s profesoricom Vujačić razgovarali smo o tome hoćemo li postati besmrtni, koliko ćemo produljiti život čovjeka te vodi li tehnologija cijeli svijet u boljem smjeru ili do još većeg jaza između bogatih i siromašnih.
Filozofi se od antike bave pojmom nadčovjeka, ali u 21. stoljeću taj pojam postaje realnost. Hoće li svijetom 2060. hodati supermeni?
Nakon Hitlerove nesretne interpretacije nadčovjeka koji prezire sve ljude koji mu ne sliče te teži svojevrsnoj tvorničkoj fabrikaciji superiorne arijevske rase i istrebljenja inferiornih rasa, pojavio se je transhumanizam. Vodi se idealom – poboljšanim čovjekom ili nadčovjekom koji teži prerastanju vlastitih trenutačnih bioloških granica pomoću naprednih tehnologija. Čovjeka bi trebale poboljšati nanotehnologija, biotehnologija, računarstvo i kognitivna znanost, prema načelu individualizma. Suvremeni supermen trebao bi sličiti milijarderu Elonu Musku koji je spreman kolonizirati Mars i na taj način inaugurirati novu posthumanističku vrstu čovjeka. Transhumanisti žele ostvariti moralno pravo da koriste tehnologije kako bi poboljšali svoje fizičke, psihičke ili reproduktivne sposobnosti i na taj način ovladali vlastitom životnom sudbinom. Obzor 2060. nagovještava supermene koji su, zahvaljujući debelom bankovnom računu i tehnologiji, oslobođeni vlastite biološke ranjivosti, uspješno koče fenomen starenja i poboljšali su vlastite sposobnosti, osobito mozgovne.
Antropolog Harari u svojem bestseleru “Homo sapiens” najavljuje besmrtnost čovjeka u 2050. godini, odnosno razvoj medicine do razine da čovjek neće umirati od bolesti ili smrti već najčešće zbog nesreće ili vlastite odluke...
I Googleov glavni inženjer Ray Kurzweil predviđa da će i sam čovjek postati aplikacija sposobna popraviti vlastitu oštećenu materiju. Smatra da je čovjek na putu ovladavanja “aplikacijom života”, zahvaljujući čemu oštećenja ljudske materije više neće automatski značiti nestanak ljudskog duha. Borba protiv neurodegenerativnih bolesti poput Alzheimerove ili Parkinsonove bolesti uključivati će mogućnost zamjene defektnih zona mozga mikroelektroničkim protezama. Eksperimentira se već na laboratorijskim miševima, kojima je ubrizgavanjem injekcija određenih molekula ili aktivacijom određenih gena životni vijek produljen za 40 posto uz povratak mišićne snage, koju su posjedovali kao mišići.
Osnova transhumanizma počiva na ideji razvoja inteligencije superiornije onoj prirodnoj, ljudskoj inteligenciji. Kakav će taj poboljšani čovjek biti?
Transhumanisti vjeruju da najveći dio ljudskih misli uskoro više neće biti biološke naravi, nego će dolaziti iz “oblaka” iz kojeg će čovjek crpiti informacije. Poboljšani čovjek uskoro bi mogao posjedovati stvarateljsku moć, te je ključno pitanje kako će je koristiti ako njegov proizvod – umjetna inteligencija – doista ovlada mentalnim procesima visoke razine. Stoga je hitno i nužno u koncept razvoja umjetne inteligencije ugraditi i sistem upravljanja interakcijom između prirodne i umjetne inteligencije kao proizvoda i proizvođača poboljšanog čovjeka. Postavlja se pitanje hoće li, poput doktora Frankensteina, novodobni supermeni pobjeći svome stvaratelju i pretvoriti se u čovjekova najljućeg neprijatelja.
Bioničke ruke, noge, softver koji liječi nepokretnost, vid noću, umjetni organi pomaknut će granice izdržljivosti i snage. Hoće li to pomaknuti ljestvice očekivanja fizičkih sposobnosti i kako se s tim očekivanjima može nositi obični čovjek?
Radi se o pitanju koje bi trebalo biti predmetom međunarodnog sporazuma kojim bi se definirale granice i društveno prihvatljivo poboljšanje čovjeka tehnološkim opcijama. Demokratizacijom uporabe bioničkih udova, bit će moguće poboljšati fizičke sposobnosti ne samo amputiranih nego i svih drugih osoba koje žele izbjeći prijelome, brže trčati, više skočiti ili plivati poput ribe. Moguće je zamisliti i poboljšanog čovjeka s priključenom zglobnom rukom koja diže tone ljevanog željeza, opremljena je USB priključcima...Tehnomedicina predviđa eksploataciju matičnih stanica koja će omogućiti proizvodnju organa kao što su srce, pluća ili bubreg, čija je prednost da ih imunološki sustav transplantirane osobe ne odbacuje.
Kakva je budućnost prirodne oplodnje uz razvoj DNK manipulacije genima u smjeru otklanjanja predispozicije za neke vrste bolesti. Predstavlja li genetska standardizacija čovječanstva sistemski rizik?
Od 2009. godine znamo kako zamijeniti mitohondrije matičnih stanica primata. Ta će se tehnika uskoro moći primijeniti na ljude. Oplodnjom in vitro bit će moguće optimizirati, prema narudžbi, genetsko nasljeđe embrija. Te genetske modifikacije biti će prenesene na sljedeće generacije i dovesti u pitanje i samu definiciju ljudske vrste. Vrlo je vjerojatno da će privlačne high-tech opcije oplodnje in vitro uskoro ugroziti budućnost prirodne oplodnje. Istodobno, manipulacija genetskog nasljeđa ljudskih embrija radi uklanjanja njihovih genetskih imperfekcija vodi prema genetskoj standardizaciji čovječanstva, koja pak predstavlja sistemski rizik od dovođenja u pitanje biološke raznolikosti ljudske vrste. Danas ne postoji međunarodni sporazum koji bi limitirao taj rizik. Tako je nemoguće utjecati na kinesku eugeniku, odnosno spriječiti kineske znanstvenike da krenu u serijsku proizvodnju Billa Gatesa. Ne samo da će biti nemoguće zaustaviti ih, nego će svi drugi biti prisiljeni slijediti ih, kako ne bi završili kao njihovi robovi i robovi drugih zemalja koje pristaju razvijati sporne tehnologije.
Postaje li nepoboljšani čovjek niža vrsta?
Transhumanizam polazi od iskrivljene pretpostavke da je humanistički ideal – oslobođenje čovjeka od predominantne borbe za osiguranje materijalne egzistencije kako bi se mogao posvetiti umjetnosti, znanosti, učenju i stvaranju – već ostvaren. Jaz između dobitnika i gubitnika globalizacije čine da je pristup poboljšanju fizičkih sposobnosti čovjeka vrlo restriktivan, odnosno da će sve više biti određen materijalnim statusom kandidata za poboljšanje.
Robotika i automatizacija radnih procesa već su promijenile svijet, ali ljude plaši neizvjesnost njihova razvoja. Hoće li nas roboti potpuno istisnuti iz radno intenzivnih djelatnosti?
Roboti su svuda oko nas, u svim oblicima, od miksera do egzoskeleta. Kreirani od ljudi i za ljude, podržavaju ga u ekstremnim uvjetima, primjerice hlađenje nuklearnih reaktora u Hirošimi, intervencije izazvane lavinama snijega, ili u fizički napornim i slabo plaćenim poslovima. Roboti postupno preuzimaju radna mjesta niskokvalificiranih radnika ali iz robotizacije i automatizacije proizlazi potreba za visokokvalificiranom radnom snagom, za više inženjera, programera, dizajnera, za usluge održavanja robota i njihovu reciklažu na kraju radnog vijeka… Razne analize potvrđuju da 60 do 70 posto profesija sutrašnjice još ne postoji.
Možete li na primjer zamisliti da roboti zamijene odgojitelje u vrtiću?
Rizik zamjene ljudi robotima danas je povećan eksponencijalnim napretkom robotike. Već se postavlja pitanje kako ćemo se nositi s vojskom malih robota koji će uskoro preuzeti fizički i emotivno iscrpljujuće poslove poput skrbi o bolesnicima, umirovljenicima i djeci, ili se nametnuti u trgovinama kao roboti-hostese ženske forme, kao što je to već slučaj u Japanu. Evidentno je pak da roboti ne mogu zamijeniti čovjeka u njegovoj u odgojiteljskoj ulozi jer nisu u stanju reproducirati ljudski senzibilitet. Iako je Sir Anthony Seldon, prorektor Buckinghamskog sveučilišta, izjavio da će roboti zamijeniti profesore prije 2028., to bi bilo moguće samo ako se do tada proizvede robot bolji od čovjeka. Ako se predviđanje Sir Anthonyja Seldona obistini, moć programera robota-instruktora će se uvišestručiti i dopustiti zastrašujuće jedinstvo između poučavanja i oblikovanja umova.
U kontekstu koncentriranja sve veće moći u sve manje ruku s jedne strane te pokreta koji na ulicama traže drastičnu promjenu sustava s druge strane primjetno je polariziranje. Čiji je “igrač” tehnologija i njezin razvoj. Pomaže li ona starom svjetskom poretku ili kreiranju novih društvenih okolnosti?
Bez konkretnih prijedloga za suzbijanje društvenih nejednakosti, dobitnici globalizacije – čije prve redove pune pobornici transhumanizma, dovode u pitanje vlastiti opstanak. Razvoj pametne upravljačke metode i uspostava društvene ravnoteže u njihovu su interesu. Stoga je nužno odgovoriti na izazove specifičnog povijesnog trenutka u kojem bi, u isto vrijeme, trebalo ovladati efektima financijskog i numeričkog kapitalizma, Trumpove Twitter-diplomacije, Facebook-revolucije žutih prsluka, ekološke revolucije i pametnih tehnologija. Istodobno, nije razvijena pametna metoda upravljanja društvom koja bi, kao u razvoju umjetne inteligencije, poštovala i reproducirala prirodne zakonitosti prema kojima funkcionira najpametniji sustav – čovjek, pa bi prema njima trebale funkcionirati i ljudske zajednice. Poboljšani bi čovjek trebao razvijati poboljšano društvo čija je ključna funkcija održanje društvene ravnoteže. U tom kontekstu, makronizam može biti smatran pokušajem razvoja pametne upravljačke metode čiji je stup jaki predsjednik koji je u isto vrijeme i lijevo i desno, autoritativan i radikalno demokratičan.
Što je u osnovi pokreta žutih prsluka koji mu se suprotstavlja?
Potporom Macronovu modelu republike u pokretu francuski birači izrazili su nezadovoljstvo tradicionalnim strankama koje već 30 godina ne poštuju volju građana i produbljuju društvene nejednakosti. Kad je pak došao na vlast Macron je provokativno inzistirao na desnim mjerama poput smanjivanja radničkih prava i povećanja poreza što je, logično i u skladu s prirodnim zakonitostima, pokrenulo široke narodne mase na prosvjede. Stoga žute prsluke treba promatrati kao proizvod makronizma.
koliko znam davno je već tome da je naš ugledni profesor profesor miroslav radman otkrio "eliksir mladosti", a pošlo mu je za rukom i oživjeti mrtvu ili bar klinički mrtvu bakteriju!