Ako je autor ovog teksta dobro proučio arhivu ovih novina, onda je Večernji list prvu informaciju o misterioznom virusu u Kini objavio 9. siječnja 2020. Prvi službeni slučaj zaraze novim koronavirusom u nas objavljen je 25. veljače. Već i prije toga shvatili smo da je vrlo vjerojatno riječ o globalnoj bolesti, a onda je proglašena i pandemija. Zamolili smo znanstvenike koji s nama prate zbivanja praktično svakoga dana, neki i od samog početka, da napravimo retrospektivu i perspektivu pandemije.
1. KOLIKO SU VAŽNE MJERE PROVEDENE U STUDENOME LANI?
ĐIKIĆ: Logika je jednostavna: Mjere koje su donesene 28. studenoga kao i one u prvoj polovici prosinca (online škola kao i uvođenje kazni za prekršitelje mjera) su bile jako važne jer su ostvarile dvije funkcije: prekid okupljanja ljudi i zatvaranje fizičkog prijenosa virusa u zatvorenim prostorijama. Počelo se više testirati i uvedeni su i antigeni testovi u HZJZ. Druga važna komponenta je da je Vlada promijenila retoriku i javnu komunikaciju i priznala da nije “sve pod kontrolom” kao što je do tada tvrdila te se počelo govoriti o ozbiljnoj opasnosti i iskazivati brojeve zaraženih i umrlih na pravilan način. To je bila prekretnica u uspješnoj borbi protiv bolesti COVID-19. U tom trenutku vecina gradana prihvatila je cinjenice i vidjela realnu opasnost te se vecina pocela prirzavati donesenih mjera posebno tijekom Bozicnih i novogodisnjih blagdana. Stoga velike pohvale većini građana na ustrajnosti i odgovornsoti. Vidimo da sada dva mjeseca nakon uvođenja mjera brojevi padaju vrlo blizu onoga što su znanstvenici predložili kao granicu da možemo tvrditi da kontorliramo širenje virusa a to je: 50 novozaraženih na 100.000 stanovnika i manje od 10% pozitivnih na testiranjima.
BAN: Uvođenje dodatnih restriktivnih mjera krajem studenog lani bilo je ključno da bi se obuzdao porast broja oboljelih od COVID-19 u Hrvatskoj. Kombinacija tih mjera i poboljšana komunikacija s javnošću da se upozori na rizike bolesti te da se objasni da je jedini način da se spriječi nekontrolirano širenje epidemije i povećani pritisak na bolnički sustav razlozi su zašto je danas epidemiološka situacija mnogo bolja nego što je bila krajem prošle godine.
POLIĆ: Drugi val epidemije bio je predvidiv nakon posjeta znatnog broja turista iz zemalja sa zabrinjavajućom epidemiološkom situacijom koji su u zemlju ulazili gotovo bez ograničenja, većeg kretanja domaćeg stanovništva i osjetljivosti ukupne populacije na infekciju (tada više od 85%). Potom su u rujnu i listopadu zaredali različiti društveni događaji i druženja (svadbe, jesenje „fešte“, i dr.), što je dovelo do znatnog porasta broja oboljelih i hospitaliziranih. Situacija je postupno izmicala kontroli i epidemiološke mjere koje su tada donesene (listopad) bile su prilično blage i nedovoljne da znatnije uspore val epidemije koji je slijedio.
VIDEO U šibenskom Domu zdravlja prvi pacijenti cijepljeni cjepivom AstraZeneca
LUČIN: Čini mi se da mjere koje je potrebno primjenjivati u borbi s koronoavirusima najbolje opisuje koncept „čekića i plesa“ s virusom kojeg je opisao Tomas Pueyo u ožujku 2020. godine, na početku pandemije. Čekić podrazumijeva „tvrde“ mjere za smanjivanje širenja virusa a ples popuštanje tih mjera kada se broj zaraženih značajno smanji kako bi se omogućio normalan život u zajednici, posebice gospodarske aktivnosti. Naravno, da bi se pojačanje i popuštanje mjera moglo dinamično provoditi potreban je sustav za pravovremeno otkrivanje i lokalizaciju širenja virusa (testiranje) kako i dobro razrađen sustav indikatora (ponekad smo to zvali semaforima) koji će se koristiti za pojačanje mjera i popuštanje. Čini mi se i da smo tijekom ljeta 2020. malo previše popustili, a prekasno započeli s pojačanjem mjera tako da nam se od listopada dogodilo razbuktavanje epidemije. U studenome smo izgubili kontrolu, nismo mogli utvrditi gdje se i kako virus širi, testiranje je postalo nedovoljno i imali smo vrlo velik broj novozaraženih. Stoga je bilo opravdano ići s vrlo tvrdim mjerama koncem studenoga iako mi se čini da smo zakasnili 2-3 tjedna.
2. GDJE SMO POGRIJEŠILI?
ĐIKIĆ: Pogriješili smo jer smo dopustili politici da provodi svoje interesne ciljeve iznad zaštite zdravlja, prava i pravednosti za sve građane. Najveći dio kritika građana, ali i stručnjaka na donesene mjere upravo je u činjenici da su bile često nepravedne i da ih je kontrolirala politika a ne donesene na temelju stručnih podataka. Politika je utjecala i na medijsku prezentaciju podataka, hvalila je samo svoje mjere, često smo slušali u izjavama kako smo bolji od ovih ili onih zemalja, a često nismo bili. To je bilo frustrirajuće za građane jer protiv ove bolesti ne borimo se time da govorimo kako je drugima gore. Vjerujem da i danas Vlada treba više uključiti konstruktivne prijedloge stručnjaka i građana te zajednički pokazati ozbiljnost u ovim kriznim trenucima.
BAN: U jesen prošle godine pogriješili smo što nismo ranije uspostavili strože mjere jer je to dovelo do većeg broja oboljelih i do velike smrtnosti u odnosu na populaciju u Hrvatskoj. Sada se zna da su te mjere bile učinkovite, a da je svako oklijevanje u donošenju mjera bitno produljilo potreban period da se situacija stabilizira. Sa svakim odgođenim danom broj oboljelih povećava se brže nego što je potrebno da bi se brojevi vratili na istu razinu tako da se zbog toga jako produlji period potreban da bi se situacija popravila. Međutim, napravili smo i dobru odluku da se mjere zadrže preko blagdana jer je to sigurno doprinijelo boljoj epidemiološkoj situaciji danas.
POLIĆ: Sjetimo se da su i nakon donošenja mjera svi ugostiteljski objekti uz odgovarajuće uvjete još bili otvoreni, đaci i studenti su uglavnom pohađali škole i fakultete, bila su dopuštena okupljanja do 50 ljudi itd., što je sve skupa bilo preblago da bi spriječilo ili umanjilo novi val epidemije. Treba imati na umu značajne posljedice ovoga vala epidemije koji je do sada rezultirao sa preko 5000 umrlih i više desetaka tisuća hospitaliziranih pacijenata, što se umnogome moglo umanjiti donošenjem strožih mjera ranije, još u listopadu/studenom prošle godine. S donošenjem strožih mjera kasnilo se barem 3-4 tjedna, što je bilo predvidivo i čime su se znatno mogle umanjiti posljedice drugoga vala epidemije. Pored toga, bilo je i lutanja, odnosno javno poznatih iznimaka od „pravila igre“, što je nažalost kod ljudi dovelo do rasta nezadovoljstva i smanjenja povjerenja u rad Stožera i donesene mjere.
LUČIN: Same mjere kao i strah od infekcije su, ipak, i znatno umanjile dostupnost zdravstvene skrbi, što će sigurno stvoriti dodatne probleme u kroničnih bolesnika te ranom otkrivanju kroničnih i malignih bolesti. Dakle, mišljenja sam da bi sustav pojačanja i popuštanja mjera trebalo detaljnije razraditi, pojačati sustav testiranja i rane detekcije virusa te mjere pojačavati i popuštati u puno dinamičnijem ritmu. Također, smatram da je pojačavanje i popuštanje mjera potrebno prilagoditi lokalnim situacijama i da briga o prilagođavanju mjera nije samo stvar Nacionalnog stožera. To se posebice odnosi na funkcioniranje zdravstvenog sustava i dostupnost liječenja kroničnim bolesnicima.
3. ŠTO NAS ČEKA?
ĐIKIĆ: Najveća opasnost je kašnjenje s cijepljenjem i pojava novih sojeva koronavirusa. Vjerujem da će kašnjenje s proizvodnjom cjepiva biti riješeno unutar 2-3 mjeseca. A što se tiče opasnosti od novih sojeva, rezultati širom EU su vrlo zabrinjavajući. Hrvatska je imala sreću da su se građani pridržavali mjera te da u prosincu i siječnju nismo imali velik dolazak stranaca i turista koji su u mnogim zemljama Europe proširili brzošireće sojeve. Ako dopustimo nevidljivo širenje takvih sojeva unutar Hrvatske, samo za 2-3 tjedna cijena će biti velika nakon toga. Stoga je savjet Vladi da što prije uvede nove metode testiranja novih sojeva (posebno sekvenciniranje većeg broja u Hrvatskoj).
BAN: Djelomično popuštanje mjera će biti moguće, ali ćemo morati na prve indikacije povećanja širenja virusa reagirati da se spriječi treći val. Posebna su prijetnja novi sojevi SARS-CoV-2 koji se šire brže nego što se širi soj odgovoran za početno širenje pandemije. Vjerojatno ovi sojevi nastaju jer se virus jako proširio globalno pa ima sve više i više mogućnosti da se promjeni pod pritiskom imunog odgovora, na primjer kod ljudi koji ne razviju dovoljno jaki imuni odgovor pa virus ima vremena mutirati tokom duge infekcije. Zbog toga će biti izuzetno važno poduzeti korake da se spriječi “uvoz” mutiranih virusa iz zemalja gdje su novi sojevi rašireni i da se redovito testira na prisutnost novih sojeva u našoj populaciji. Naravno, cijepljenje će imati važan utjecaj na širenje pandemije u Hrvatskoj, ali tek kada se velik postotak stanovništva cijepi, za što će još trebati mjeseci. Ja sam optimističan da će se situacija bitno poboljšati do ljeta, ali do tada moramo ostati na oprezu jer je virus danas jednako opasan kao i prije usprkos tome što vidimo svjetlo na kraju tunela.
POLIĆ: Bilo bi idealno ako bismo do ljeta uspjeli cijepiti 30–40% stanovništva, poglavito one iznad 65 godina i kronične bolesnike. To bi značilo da u sljedećih 100 dana trebamo cijepiti dinamikom od 12.000 do 16.000 ljudi dnevno, što je još uvijek u ovom trenutku upitno. Mislim da su planovi o cijepljenju 50% i više posto stanovništva do ljeta nerealni. No, ako uzmemo da je trenutačno oko 20- 25% stanovništva steklo imunost preboljevši COVID-19, onda bi se uz 30% cijepljenih moglo doseći više od 50% imunih što bi nam moglo garantirati relativno mirno ljeto, odnosno boravak na otvorenom, smanjeno širenje virusa. No i dalje će biti potrebno provođenje osnovnih epidemioloških mjera i kontinuirano cijepljenje kako bismo na jesen mogli izbjeći novi val epidemije. Mislim da ne smijemo brzati sa labavljenjem trenutnih epidemioloških mjera još barem 1 – 2 mjeseca, odnosno do trenutka kada se procijepi većina stanovništva starijeg od 65 godina. Postoji veliki pritisak da se mjere značajnije olabave. Čini mi se da su nedavno donesene mjere vraćanja učenika u razrede pomalo ishitrene, što je moglo pričekati još mjesec dana. Isto tako treba pričekati i sa otvaranjem ugostiteljskih objekata još neko vrijeme. Prerano labavljenje epidemioloških mjera u trenutku kada je vrlo mali postotak populacije cijepljen, a još veliki dio populacije osjetljiv je pogrešan korak koji bi nas mogao dovesti do još jednog vala epidemije prije ljeta, poglavito ako u igru uđe jedna od brzoširećih varijanti virusa, a koje su dokazane u našem susjedstvu. To bi, uz zdravstvene probleme, moglo biti pogubno za predstojeću turističku sezonu i ekonomsko stanje naše zemlje. Mislim da ne smijemo dozvoliti da „zbog jedne šnicle ubijemo kravu“.
LUČIN: Svakako bi trebalo inzistirati da se što prije procijepi što veći broj starijih ljudi i rizičnih skupina kako bi se izbjegle teže posljedice novog vala širenja virusa. Pojava mutiranih formi mogla bi poništiti učinke cijepljenja i dodatno zakomplicirati obuzdavanje epidemije. Zbog toga je razdoblje do ljeta kritično dok se ne procijepi dovoljan broj ljudi da bi se moglo umanjiti širenje virusa. Postoji i dodatna opasnost da će s procjepljivanjem doći i do opuštanja, pojačanih kontakata i druženja te da bi moglo doći do još bržeg širenja virusa pri čemu bi stradali oni koji se nisu stigli cijepiti. Smatram da je program cijepljenja, posebice djelatnika u turizmu i ugostiteljstvu, kao i povećanje dijagnostičkih kapaciteta jedan od ključnih sastavnih elemenata naše pripreme za turističku sezonu. Na kraju, smatram da je potrebno dodatno razrađivati mjere pojačavanja i popuštanja te njihova bržeg aktiviranja prema lokalnim epidemiološkim situacijama kako bi se život čim više normalizirao i gospodarske aktivnosti odvijale. Ne vjerujem da ćemo se tako brzo uspjeti riješiti ovoga virusa i vjerujem da će se on povremeno vraćati još nekoliko godina usprkos cijepljenju. Kad bi se pokazalo da cijepljenje uvelike smanjuje razvoj težih oblika bolesti, borba s pandemijom bila bi puno lakša i mogli bi se koncentrirati na rizične i necijepljene slučajeve. Nadam se da će globalni program cijepljenja zaustaviti nastanak mutiranih formi virusa iako ne vjerujem da ćemo ih moći zbjeći. No, u svakom slučaju, vjerujem u tehnološki napredak razvoja cjepiva i mogućnost brze proizvodnje cjepiva i protiv mutiranih formi virusa.
Vi stvarno mislite da netko normalan puši te fore?