Unazad mjesec-dva u zagrebačkim financijskim krugovima uveliko se
počelo špekulirati o smjenama u Hrvatskoj poštanskoj banci. Predsjednik
uprave HPB-a Josip Protega već je viđen na drugom radnom mjestu, prvi
put negdje u diplomaciji, drugi put u Agrokoru.
U igri je i Agrokor
U toj kompaniji pak kažu da o takvim kombinacijama doznaju iz medija i
redovito demantiraju navode o Proteginom dolasku u Agrokor jer o tome
nije bilo riječi između dvije strane. Protegina navodna smjena povezuje
se pak s Antom Samodolom, koji bi trebao iz Hanfe doći na čelo HPB-a.
Samodol je prije Hanfe radio u Nava banci, a već dulje vrijeme
neformalno izjavljuje da želi otići iz regulatorne agencije kada
napravi novi zakon o tržištu kapitala.
Taj zakon je gotov i trebao bi uz prilagodbe za pojedine segmente
tržišta stupiti na snagu od 1. siječnja 2009. U kuloarskim pričama,
Samodol se smješta na Protegino mjesto, a ni jedna kombinacija nije
vezana za njegovu bivšu banku koja se upravo spaja s Centar bankom.
Protega i tim ljudi koje povukao iz PBZ, gdje je i sam napravio
karijeru, dugo su bili miljenici javnosti i vladajućih krugova koji su
bili zadovoljni preobražajem HPB-a.
Od državne banke koja se bavila samo najklasičnijim bankarskim
biznisom, HPB je postala moderna banka s proizvodima kakve su nudile
sve ostale poslovne banke na tržištu. Nije nikakva tajna da je prije
nekoliko godina kadroviranje u vrhu HPB-a direktno obavio premijer
Sanader uz asistenciju Luke Bebića.
Odlučuje Sanader
Protegina demisija može se, dakle, odvijati na isti način - samo
odlukom premijera. Jesu li se Protega, Ivan Sladonja i drugi u upravi
zamjerili Sanaderu ili su brojni aspiranti na to mjesto počeli javno
plasirati svoje želje? Iz raspoloživih izvora doznajemo da je cijela
situacija oko Protege čudna - smjenjuju ga svi i nitko. Čini se da u
njegovom slučaju nije došlo do osobnih animoziteta, što je u sadašnjoj
vladi najveći razlog za smjene.
Dakle, ne dovodi se u pitanje Protegin bankarski rad nego je problem u
trenutnoj poziciji HPB-a koja izaziva nervozu i nelagodu svih koji su
zaduženi za financijski sustav. Kuloarske smjene mogle su proizići i
zbog spoznaja da ministar financija Ivan Šuker i Protega ne
komuniciraju lako zadnjih mjeseci, ali i jedan i drugi sapliću se o
temeljni problem - neadekvatan kapital banke i nemogućnost daljeg
razvoja.
Naime, HPB-u bi za normalno funkcioniranje trebalo 1,5 milijardi kuna
kapitala. Banka danas posluje na rubu adekvatnosti kapitala i HPB
doslovno svaki dan u kunu mjeri odnos kapitala banke i plasmana novca.
Rad u takvim uvjetima nije lagan, a da bi nelogičnost bila još veća, u
banku se slila zadnjih mjeseci ozbiljna količina depozita građana koji
se zbog manjka vlastitog kapitala ne može dalje plasirati.
Dopunski kapital od 110 milijuna kuna s kojim je u pomoć uskočila
Hrvatska pošta samo je slamka spasa, ali ne i rješenje za
dokapitalizaciju. A pogotovo ne za postavljeni cilj menadžmenta i
vlasnika da HPB u sljedećih nekoliko godina preraste u veliku banku,
petu po tržišnom udjelu u RH. Da nije izbila financijska kriza,
dokapitalizacija bi se riješila kroz IPO, ali taj model iz poznatih
razloga sada nije moguće provesti.
Država nema novca
S druge strane država nema novca da sama dokapitalizira HPB i banka je
praktično osuđena da tavori. To je sigurno frustrirajuća pozicija za
Protegu i ostale koji su na čelu banke, jer ne mogu utjecati na njezin
dalji razvoj.
Kriza oko HPB-a veća je od glasina oko Protege i ako se ne nađe
rješenje za dokapitalizaciju, uz stagnaciju banke oko HBP-a će vrvjeti
glasine i razne kombinacije. HPB kažu kritičari koncepta ekspanzije,
mogla se konzervativnije razvijati i imati veću dobit. No, to nije bio
plan niti izazov za novo vodstvo banke niti za Vladu koja je htjela od
jedine ozbiljne državne banke napraviti financijsku kuću konkurentnu
bankama u stranom vlasništvu.
Hrvatska poštanska banka u vrtlogu zakulisnih igara, na mjestu predsjednika uprave neki vide Samodola iz Hanfe
Tko smjenjuje Protegu s čela HPB-a ?
