Na jesenskim usjevima, pšenici i ječmu, suša je unatoč kiši koja je
pala ostavila tragove. Ovisno o sorti, tlu i tome je li negdje prije
pao kakav lokalni pljusak, prinosi će biti manji od 15 do 30 posto –
ističe Ivo Grbić iz Požege koji ima zasijano 80 hektara pšenice, a
njegova tvrtka kao organizator proizvodnje u kooperaciji ima još 1000
hektara.
Prvo tuča pa suša
Nikica Marić iz Alaginaca, jedan od njegovih kooperanata, ima 40 jutara
pšenice. Imao je nesreću da je njegovu površinu 12. svibnja “zasula” i
tuča u najosjetljivijoj fazi rasta. I dok mu je s jedne strane zbog
toga šteta od suše manja oko deset posto, s druge strane tuča mu je
smanjila urod još od 10 do 15 posto.
Svake godine osigurava usjeve, pa tako i ove, ali tek nakon tuče koja
ih je iznenadila. Ivan Han, stručni savjetnik u požeškom odsjeku
Hrvatskoga zavoda za poljoprivredno-savjetodavnu službu, ističe da je
vrijeme ove godine bilo najmanje sklono pšenici.
– Ne samo što će prinosi biti manji nego će i kvaliteta jer će zrno
biti manje. Osim toga, nagli porast temperature koji se najavljuje za
kraj tjedna ubrzat će dozrijevanje, što će također negativno utjecati
na kvalitetu.
Jedino su pozitivno što je donijela suša zdraviji usjevi, odnosno
usjevi koji su manje tretirani zaštitnim sredstvima protiv bolesti koje
se u sušnim razdobljima manje javljaju – ističe poljoprivredni
stručnjak I. Han.
Treba ponoviti prskanje
Kiša koja ovih dana pada spasila je od većih posljedica proljetne
usjeve kao što su kukuruz, soja, šećerna repa i druge. Te su kulture,
dodaje Han, sada u dobroj kondiciji. Zbog suše na njima će, upozorava
I. Grbić, ratari morati ponoviti prskanje herbicidima koji ne djeluju
ako nema kiše, a time će uvećati i troškove proizvodnje.
Suša najviše pogodila pšenicu i ječam