PROMO

Zagreb kak' imam te rad - nepoznato o poznatom...

Foto: Sanjin Kaštelan
1/4
PR
Autor
PR članak
17.06.2018.
u 16:36

Najkraća žica na svijetu, zanimljive zbirke i zagrebački Stonehenge samo su neki manje poznati činjenice o kulturi u Zagrebu, o ljudima i događajima koji su dio identiteta glavnog grada

Jeste li znali što su veliki kameni blokovi koji stoje na Otoku hrvatske mladeži na zagrebačkom Jarunu? Zagrebački Stonehenge zapravo predstavlja Solarni pleksus Europe i sastoji se od kompozicije 61 bloka velikog papučkog granita koja predstavlja model područja Središnje Europe između Frankfurta, Praga, Zagreba, Milana, Berna i Strassbourga. Kompozicija je centrirana oko središnje osi koju čini sedam blokova i predstavlja kralježnicu Europe koja se proteže od Krete preko Balkana, Središnje Europe, Nizozemske i Škotske prema Islandu.

„Model solarnog pleksusa Europe bio bi postavljen poput Stonehengea, kao kompozicija od 61 velikog granitnog bloka, od kojih bi svaki predstavljao jedan vid, jednu kvalitetu.

Foto: Igor Kralj/Pixsell

Preko kozmograma od bronce na tim kamenovima, oni bi se doveli u rezonanciju s određenim mjestima na području solarnog pleksusa Europe. Tako bi čovjek na jednom mjestu mogao doživjeti vitalonoenergijski krug srednje Europe“, objasnio je prilikom predstavljanja ideje svoje instalacije i autor projekta Marko Pogačnik.

Zagreb je poznat i po tome što ima najkraću žičanu željeznicu na svijetu, dugačku točno 66 metara. Na ideju povezivanja zagrebačkog Gornjeg i Donjeg grada došao je građevinar D.W. Klein, koji je počeo pratiti pješački promet i bilježiti koliko se ljudi uspinje na Gornji grad Tomićevom ulicom, Mesničkom i Radićevom ulicom. Kako je ocijenio da ljudi najviše koriste upravo Tomićevu ulicu, predložio je izgradnju uspinjače. S radom je počela 1893. i izvorno je radila na parni pogon.

Kako se tijekom prvih godina rada često kvarila, ponekad su putnici morali izaći da je poguraju, pa su je Zagrepčani od milja prozvali "zapinjačom". Potom je 1934. godine pogon zamijenjen električnim. Kako je do danas zadržala isti izgled i veći dio izvorne građevinske konstrukcije, proglašena je spomenikom kulture. Najveća dopuštena brzina uspinjače je 1,5 m/s, a vožnja traje 64 sekundi.

Po glavnom gradu Hrvatske, imenovan je asteroid glavnog asteroidnog pojasa (187700) Zagreb, kojeg su u ožujku 2008. godine otkrili mladi hrvatski astronomi Aleksandar i Stefan Cikota.

Prije nego što je Zagreb dobio novine na hrvatskom jeziku, tijekom 18. stoljeća izlazile su troje novina, jedne na latinskom i dvoje na njemačkom jeziku. Prve novine u Zagrebu počele su izlaziti davne 1771. novine Ephemerides Zagrebiensis i bile su na latinskom jeziku. Izlazile su na tjednoj bazi i ukupno je objavljeno 50 primjeraka od kojih ni jedan nije sačuvan. Potom su 13 godina kasnije, 1784. pokrenute dnevne novine Agramer deutsche Zeitung (u prijevodu Zagrebački njemački list) i bile su na njemačkom jeziku, a 1789. Kroatischer Korrespondent, tjednik koji je također izlazio na njemačkom jeziku. Tek je 1835. godine Ljudevit Gaj pokrenuo prve novine na hrvatskom jeziku, Novine horvatzke.

Zagreb ima i jednu od zanimljivijih zbirki za audiofile i sve koje zanima razvoj glazbene tehnologije. Ivan Gerersdorfer bio je vrhunski urarski majstor i kolekcionar i restaurator glazbenih automata. Svojim hobijem, prikupljanjem glazbenih automata htio je prikazati razvoj mehaničke automatizacije glazbe, a sastoji se od starih gramofona s limenom trubom za pojačavanje zvuka, orguljice uličnih svirača, mehaničke ptice, gramofoni i još mnogo čudesnih uređaja koji svjedoče o razvoju tehnologije za reprodukciju glazbe. Njegova zbirka nalazi se u Muzeju grada Zagreba.

Zanimljiva se priča vezuje za Jurišićevu ulicu, koji se u posljednje vrijeme naziva i posljednjom utvrdom zagrebačkog obrtništva. Jurišićeva se naime sve do 1878. godine zvala Puževa ulica, iz vrlo jednostavnog razloga – u njoj se mogli nabrati najbolji puževi u gradu. Jednim njenim dijelom tekao je potok Medveščak, iz kojeg su se napajala okolna polja. Osim po puževima, bila je poznata i prema nesnosnom smradu koji se širio iz gradske klaonice, koja se tamo nalazila do 1864. godine. Puževa ulica postoji i danas, samo što se nova Puževa nalazi kod Remetinečke ceste, u blizini Hendrixovog mosta.

Sadržaj nastao u suradnji s Turističkom zajednicom grada Zagreba

Komentara 5

LA
lajh1985
18:29 30.06.2019.

Nije me dugo bilo ali jel su opet napisali na most hendrix ili je samo osvijetljen?

LA
lajh1985
18:29 30.06.2019.

Nije me dugo bilo ali jel su opet napisali na most hendrix ili je samo osvijetljen?

Avatar Idler 3
Idler 3
21:17 28.06.2019.

Sljemenska žičara je isto dio ZG tradicije i onog starozagrebačkog duha. Uspješno je zahvaljujuč najdražem gradonačelniku renovirana (pred kolko ono let).....nekaj sem pobrkal ?! PS: inače di vam je tej Hendrixov most....ja sem domači al se fakat nemrem nikak sjetit ???

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?