U strogoj su tajnosti u Muzej suvremene umjetnosti bijelim kombijem svojedobno prevezene umjetnine zaplijenjene bivšem premijeru Ivi Sanaderu. One se i danas čuvaju u MSU, a o njima nitko od zaposlenih muzealaca ne govori ni riječi, niti će govoriti jer su se obvezali na šutnju. Sada pak u jedan od susjednih šest savršeno čuvanih muzejskih depoa dolaze umjetnine iz zbirke Nadana Vidoševića, suspendiranog šefa Hrvatske gospodarske komore, koji trenutačno čuči u zatvoru zbog nimalo umjetničkih grijeha. Depoi su pod videokontrolom, sa šiframa na vratima, odnosno s elektroničkim bravama. Protežu se cijelom podzemnom površinom zgrade, podvučene su čak i pod platoom zgrade. Arhitekta Franića hvale zbog sjajnih tehničkih rješenja koja omogućavaju da se umjetnine sa sjeverne strane diskretno unesu kamionom i zakrile roloom. Kamion se može kretati i ulicama depoa. Umjetnine iz zbirke Nadana Vidoševića vjerojatno dovozi policijski auto. Ovisi to o njihovoj količini. Tajnost je i u tome osigurana, no postoje stvari oko kojih tajnost nije nužna. Zna se da je pod policijskom istragom sve što je Vidošević kupovao za zidove HGK i za svoju zbirku umjetnina. Navedeni iznosi navodno plaćeni za slike suvremenih umjetnika koji su sada vlasništvo HGK komentirani su kao nerealno visoki. Ako je za umjetninu dano 15 tisuća kuna, a ona vrijedi pet, i slikar je dobio pet za to djelo, onda postoji mogućnost da je veći dio novca promijenio vlasnika. Moguće je i da se doista dalo toliko novca, ali ne za jednu, nego za dvije ili tri slike, ali slike koje nisu navedene otišle su u privatni depo. To su, naravno, spekulacije kojima se treba baviti policija.
S umjetninama koje posjeduje Nadan Vidošević godinama se susreće ravnateljica Moderne galerije Biserka Rauter Plančić, prije toga dugogodišnja kustosica Klovićevih dvora (dok su oni još bili muzej). Pozvala nas je na razgovor kako bi nam pokazala da je u aferi zbog Vidoševićevih umjetnina razvikani Bukovčev “Krist na odru” iz 1906. u stalnom postavu Moderne galerije, zbog čega ga policija neće naći u privatnom depou osumnjičenog vlasnika. Republički Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala zbunili su novinski napisi o “Kristu...” pa je od Moderne galerije zatražio informaciju o tome.
“Krist na odru”, za koji je Bukovcu pozirao Mirko Rački, visi na zidu MG, i to od 2005. u statusu dugoročne posudbe – od Vidoševića, naravno – za što se novi ugovor potpisuje svake dvije godine. Ponad te mistične slike njegova je studija nabavljena u Češkoj, u Pragu...
U posjedu je Vidoševića i portret Kraljevićeva psa Paše, koji je trebao biti izložen na retrospektivi Kraljevića koja iz Požege dolazi u Zagreb, gdje će biti puno većeg opsega. U Zagrebu je trebao biti izložen “Paša”, ali neće biti jer je ostao u Vidoševićevu depou koji je sada pod nadzorom policije. Uzalud je naveden u katalogu izložbe! Neće ga vidjeti ni Venecija u koju se izložba seli nakon Zagreba. Neće ga vidjeti ni Osijek, ni Dubrovnik u koji izložba na svom dugom putu dolazi 8. veljače 2015. Osim “Paše”, koji je nađen u zbirci Aleksandra Tiefenbacha, za Kraljevićevu je izložbu bilo predviđeno i drugo djelo za koje se pretpostavlja da je u vlasništvu Nadana Vidoševića, a to je “Djevojka u modrim čarapama”.
Ravnateljica Moderne galerije Biserka Rauter Plančić kaže da je (Vidoševićev) privatni depo stvar dobrog odnosa prema umjetninama. One se tako čuvaju od prevelike izloženosti svjetlu i, dakako, od krađe. Čak pet Kraljevićevih retrospektiva ekipa MG napravila je uz potporu od samo 40.000 kuna! – Sjedite li, gospođo Lendvaj? – pitala je ravnateljica Rauter Plančić znajući da ćemo biti zapanjeni. No zahvaljujući potpori gradova u koje ide, i posudbama za koje nisu tražene enormne svote osiguranja, sve će biti u redu.
Ni Nadan Vidošević nije gulikoža kad su posrijedi posudbe galerijama. Vrlo je susretljivo Klovićevim dvorima posudio Junekovu sliku “Pariški bulevar” (akvarel na papiru) iz 1932. za retrospektivu na kojoj je bilo izloženo 280 slika.
Još je starija priča sa slikom (uljem na lesonitu) “Rim” Slavka Kopača iz 1946. koju je Nadan Vidošević posudio za retrospektivu 1997. kad je izloženo 400 Kopačevih radova. Mnogi takvi primjeri svjedoče da je Vidošević studiozni kolekcionar, što ističu i kustosi. A kad je posrijedi mogući kriminal, podsjećaju da najnovija prodaja triptiha Francisa Bacona za 142,4 milijuna dolara upućuje na to da je kolekcionarstvo uvijek siva zona. Na to ravnateljica MG dodaje da se i danas pamti kako je Ante Topić Mimara kustosicama rekao: Gospođe, slika vrijedi toliko koliko budala plati!
pod hitno treba još jedna zgrada za msu, jer kad uhapse kalmetu,kuda će s njegovim blagom?