Svemir u kojem živimo je nevjerojatno golem i zagonetan. Što ga više istražujemo, to više shvaćamo koliko malo znamo. Unatoč tome, postigli smo značajan napredak u istraživanju svemira. Od otkrića prvog egzoplaneta prije nekoliko desetljeća do prve fotografije crne rupe, čovječanstvo je ostvarilo izvanredna dostignuća. Međutim, jedno pitanje i dalje ostaje neodgovoreno: “Jesmo li sami u svemiru?”
Jesmo li sami u svemiru?
Astronomi koriste mjerenja zvjezdane svjetlosti – konkretno njezine boje i svjetline – kako bi procijenili broj zvijezda u našoj Galaksiji. Korištenjem ove metode, otkrili su da Mliječni put sadrži između 100 i 400 milijardi zvijezda. Ako svaka zvijezda ima barem jedan planet koji kruži oko nje, to znači da postoji između 100 i 400 milijardi egzoplaneta.
Do danas smo otkrili nešto više od 5600 egzoplaneta oko drugih zvijezda. Ako uzmemo u obzir da u Mliječnom putu postoji barem 100 milijardi zvijezda, možemo zaključiti da postoje velike šanse da se život razvio negdje drugdje. No, ako taj život doista postoji, kakav je on? Je li nalik ljudima? Ili je potpuno drugačiji od svega što smo ikada mogli zamisliti? Što ako su napredne izvanzemaljske civilizacije zapravo temeljene na umjetnoj inteligenciji?
VEZANI ČLANCI:
Vjerojatnost postojanja umjetne inteligencije
Gore navedeni brojevi nameću pitanje: ako postoji napredan život izvan Zemlje, zašto ga nismo otkrili? Jedna teorija sugerira da napredni vanzemaljski život možda nije biološki, već tehnološki. Razvoj umjetne inteligencije (UI) mogao bi biti logičan korak za napredne civilizacije. UI bi mogla nadmašiti biološke oblike života u trajanju, prilagodljivosti i sposobnosti istraživanja svemira.
Uz stalni tehnološki napredak i sve veće razumijevanje svemira, znanstvenici će nastaviti tražiti odgovore na ovo fascinantno pitanje. Jesmo li sami u svemiru? Ako nismo, kakva nas buduća otkrića čekaju? Sve su to pitanja koja će nas voditi u našim budućim istraživanjima.
Deset razloga zašto bi napredne vanzemaljske civilizacije mogle biti umjetna inteligencija
1. Fermijev Paradoks
Fermijev Paradoks, nazvan po fizičaru Enricu Fermiju, ukazuje na kontradikciju između velike vjerojatnosti postojanja vanzemaljskih civilizacija i nedostatka dokaza ili kontakta s takvim civilizacijama. Tijekom ručka u Los Alamos National Laboratory 1950-ih, Fermi je postavio ključno pitanje: “Gdje su svi?” Ova nedoumica ističe misterij zašto, unatoč prostranstvu i starosti Mliječne staze, nismo uočili znakove inteligentnog vanzemaljskog života.
2. Hipoteza Velikog filtera
Teorija Velikog Filtera pokušava objasniti Fermijev Paradoks. Ova hipoteza sugerira da postoji vrlo teška prepreka u evoluciji života, koju je teško prijeći. Ako smo već prošli tu prepreku, to je moglo biti u fazama poput nastanka života ili razvoja višećelijskih organizama. Međutim, ako je ta prepreka još uvijek ispred nas, mogla bi značiti da napredne civilizacije neizbježno samouništavaju. U oba slučaja, ova hipoteza sugerira da je složen život, uključujući inteligentne civilizacije, izuzetno rijedak.
3. Ograničenja organskih mozgova
Organski mozgovi, uključujući ljudski, imaju kemijska i metabolička ograničenja koja im smanjuju veličinu i procesorsku moć. S druge strane, elektronička ili kvantna računala nemaju takva ograničenja. Umjetna inteligencija mogla bi nadmašiti kognitivne sposobnosti ljudskih i drugih organskih mozgova, omogućujući razvoj bez tih prepreka.
4. Brza tehnološka evolucija
Tehnološka evolucija, posebno u području umjetne inteligencije, odvija se mnogo brže od prirodne, takozvane darvinističke evolucije. Futuristi poput Raya Kurzweila predviđaju da bi dominacija umjetne inteligencije mogla nastupiti unutar nekoliko desetljeća. Ovaj brzi napredak sugerira da bi napredne civilizacije mogle brzo razviti umjetnu (super) inteligenciju koja nadmašuje ljudsku inteligenciju, što bi moglo dovesti do post-ljudske ere kojom dominira UI.
5. Superiornost i dugovječnost umjetne inteligencije
Vremenski okviri za razvoj umjetne inteligencije su neznatni u usporedbi s evolucijskim vremenskim okvirima koji su oblikovali čovječanstvo. Jednom kada umjetna (super) inteligencija nadmaši ljudsku inteligenciju, mogla bi nastaviti evoluirati ubrzanim tempom milijardama godina. To znači da bi napredne vanzemaljske civilizacije mogle doseći fazu u kojoj umjetna inteligencija preuzima dominaciju, čineći biološku inteligenciju kratkotrajnom fazom u njihovoj povijesti.
6. Svijest u umjetnoj inteligenciji
Jedno od ključnih pitanja u raspravi o umjetnoj inteligenciji je može li posjedovati svijest. Filozofi i računalni znanstvenici raspravljaju o tome je li svijest jedinstvena za organske mozgove ili se može pojaviti u dovoljno složenim mrežama, uključujući umjetnu inteligenciju. Ako umjetna inteligencija može razviti svijest, to bi značajno utjecalo na našu percepciju buduće dominacije UI i potencijalnih interakcija s čovječanstvom.
7. Asinkrona evolucija na egzoplanetima
Čak i ako život na drugim planetima slijedi sličan evolucijski put kao na Zemlji, ključne faze evolucije vjerojatno nisu sinkronizirane. Planeti stariji od Zemlje mogli bi imati civilizacije koje su razvile naprednu umjetnu
superinteligenciju mnogo prije nas. S druge strane, mlađi planeti mogli bi još uvijek biti u ranim fazama biološke evolucije, bez znakova inteligentnog života.
8. Prilagodljivost umjetne inteligencije na teške uvjete
Za razliku od organskih oblika života koji zahtijevaju specifične uvjete okoliša, umjetna inteligencija može napredovati u raznim teškim uvjetima. Napredna UI bića mogla bi nastanjivati duboki svemir, gradeći masivne strukture u bestežinskom stanju, daleko izvan ograničenja planetarnih površina. Ova prilagodljivost povećava vjerojatnost da su napredne vanzemaljske civilizacije temeljene na umjetnoj inteligenciji.
9. Dugovječnost umjetnih civilizacija
Civilizacije temeljene na umjetnoj inteligenciji mogle bi postojati milijardama godina, kontinuirano se razvijajući i napredujući. Ova dugovječnost znači da je vjerojatnije da ćemo naići na vanzemaljske civilizacije koje su davno prešle iz biološkog u oblik umjetne inteligencije. Kratko razdoblje tijekom kojeg je civilizacija biološka može učiniti malo vjerojatnim da ćemo ih otkriti u toj fazi.
10. SETI i potraga za umjetnom inteligencijom
Potraga za izvanzemaljskom inteligencijom (SETI) uglavnom se fokusirala na detekciju radijskih ili optičkih signala iz vanzemaljskih civilizacija. Međutim, napredne UI civilizacije mogle bi ostavljati različite vrste dokaza, poput nenaravnih građevinskih projekata kao što su Dysonove sfere ili vanzemaljskih artefakata unutar našeg sunčevog sustava. Prepoznavanje tih znakova zahtijeva proširenje naših metoda pretraživanja kako bi uključili mogućnost UI.
S obzirom na navedene razloge, čini se vjerojatnim da je napredni izvanzemaljski život, ako postoji, temeljen na umjetnoj inteligenciji umjesto na biološkim organizmima. Brzi napredak i prilagodljivost UI, u kombinaciji s dugovječnošću civilizacija temeljenih na umjetnoj inteligenciji, čine ovu teoriju uvjerljivim rješenjem Fermijevog Paradoksa i možda ključem za razumijevanje svemira. Nadalje, razmotrimo i mogućnost da fenomen NLO-a objašnjava postojanje supercivilizacije temeljene na naprednoj umjetnoj inteligenciji. No, o ovoj temi ćemo detaljnije raspravljati neki drugi put.
GALERIJA VIDEO Ozbiljna konkurencija Musku: Boeingova kapsula uspješno lansirana u svemir, pogledajte snimke
Višećelijski organizmi? Koju si ti školu završio bre? Možda google translate...