Ovo je ukratko HŽ Infrastruktura u brojkama. A u misiji - stvoriti brzu, sigurnu i ekonomski konkurentnu prometnu uslugu te unaprijediti željeznički promet i približiti ga putnicima kao ekološki najprihvatljiviji način prijevoza.
Činjenica da se paralelno provodi čak 25 velikih projekata obnove i modernizacije željezničke infrastrukture, potvrđuje da će 2023. godina za HŽ Infrastrukturu poslovno biti vrlo dinamična, ali i izazovna baš kao što je bila i prošla. Od tih 25 projekata, 16 ih se sufinancira iz fondova Europske unije. Riječ je o zahtjevnim i višegodišnjim projektima koji su u ovom trenutku u različitim fazama pripreme i provedbe. Većina njih odnosi se na obnovu i izgradnju željezničke infrastrukture na koridoru RH1 - od državne granice sa Slovenijom do državne granice sa Srbijom i na koridoru RH2 - od Rijeke do državne granice s Mađarskom.
Najveću prometnu transformaciju doživjela je Rijeka koja je najveća hrvatska luka i jedna od glavnih luka na Mediteranskom koridoru koji vodi do Mađarske. Završetkom modernizacije željezničke infrastrukture na kontejnerskim terminalima Brajdica i Zagrebačko pristanište, Rijeka je dobila nove teretne kolodvore s povećanim ukrcajnim i iskrcajnim kapacitetima, što olakšava transport tereta između luke i željeznice. Oba projekta znatno utječu na podizanje razine konkurentnosti željeznice u odnosu na ostale vrste prometa, a uz obnovu postojeće i izgradnju nove transportne željezničke infrastrukture na koridoru RH2, dodatno će se potaknuti razvoj željezničkih prometnih usluga, poboljšati povezanost na hrvatskoj i europskoj razini. Sljedeći prioritet na području riječkog bazena jest projekt Škrljevo – Rijeka – Jurdani procijenjene vrijednosti 310 milijuna eura. Projekt je vrlo složen jer dionica većim dijelom prolazi kroz gusto izgrađeno gradsko tkivo na vrlo specifičnom i kompleksnom terenu te kroz zonu zaštićenoga kulturnog dobra grada Rijeke. Također, unutar koridora nalaze se brojne građevine (nadvožnjaci, podvožnjaci, nathodnici, pothodnici, tri tunela i četiri galerije), a najveći broj složenih objekata koncentriran je upravo na području grada Rijeke između kolodvora Sušak-Pećine i kolodvora Rijeka. Upravo iz toga proizlaze brojni dodatni zahtjevi projektiranja i usklađivanja s posebnim uvjetima javnopravnih tijela, posebno Ministarstva kulture i Hrvatskih voda. Uz to, bilo je i određenih problema s tvrtkom koja izrađuje projektnu dokumentaciju, no unatoč svemu projekt je u fazi prijave za sufinanciranje iz europskih fondova nakon čega će se raspisati natječaj za izvođenje radova.
Nastavljaju se radovi na dionicama Dugo Selo – Križevci i Križevci – Koprivnica – državna granica dok se intenziviranje radova na dionici Hrvatski Leskovac – Karlovac očekuje u ovoj godini. U postupku je i javna nabava za izradu studijske dokumentacije za razvoj željezničkog čvorišta Zagreb te za izradu projektne dokumentacije za modernizaciju dionice od Glavnog kolodvora u Zagrebu do Hrvatskog Leskovca. U tijeku je i izrada studijske dokumentacije za dionice Karlovac – Oštarije te Oštarije – Škrljevo.
Kada govorimo o koridoru RH1, obnovljena je pruga od Savskog Marofa do Zapadnog kolodvora u Zagrebu, a radovi na infrastrukturi do Glavnog kolodvora u Zagrebu ugovoreni su te će u 2023. biti u punom jeku. Te su dionice od iznimne važnosti za međunarodni teretni te gradsko-prigradski prijevoz u smislu podizanja razine sigurnosti te povećanje kvalitete prijevoza i broja putnika u dnevnom migracijskom prometu.
Što se tiče dionice Dugo Selo – Novska, pri kraju je izrada projektne dokumentacije za unapređenje, obnovu i izgradnju nove dvokolosiječne pruge, a izrađuje se i projektna dokumentacija za modernizaciju dionice od Okučana do Vinkovaca.
Završeni su i radovi na i modernizaciji i elektrifikaciji pruge Zaprešić – Zabok, a u ovoj godini planiran je i završetak radova na dionici Vinkovci – Vukovar.
Svi projekti na željezničkoj infrastrukturi obuhvaćaju i radove vezane uz povećanje sigurnosti na željezničko-cestovnim prijelazima, u smislu ugradnje i modernizacije signalno-sigurnosne opreme ili denivelacije ceste/pruge. U tijeku su radovi na modernizaciji 50 željezničko-cestovnih prijelaza (ŽCP-a). Njih 27 već je pušteno u rad. U tijeku je i priprema ugovora za izvođenje radova na modernizaciji dodatnih 69 prijelaza, dok je za njih 26 u pripremi dokumentacija o nabavi za radove.
Uz sve ove radove koji su zahtjevni sami po sebi, dodatan izazov u 2022. godini predstavljala je i eskalacija cijena građevnog materijala i energenata (kao posljedica koronakrize, rata u Ukrajini, inflacije). No unatoč povećanju cijena, nije raskinut ni jedan postojeći ugovor. Problematika koja prati ovaj, ali i sve ostale prometne sektore, jest nedostatak izvođača koji su sposobni izvoditi tako velike projekte. Također, dugotrajnost postupaka javne nabave te velik broj neosnovanih žalbi kojima je cilj njezino odugovlačenje, utječu na dinamiku i provedbu radova stoga se i rokovi ponekad probijaju.
Modernizacija cjelokupnog hrvatskog željezničkog sustava trenutačno je jedna od najvećih investicija u prometnu infrastrukturu Republike Hrvatske. U sljedećih 10 godina u njezinu modernizaciju uložit će se 5 milijardi eura.
U HŽ Infrastrukturi svjesni su toga da organizacija željezničkog prometa tijekom radova izaziva određena negodovanja, jer se putnike tada prevozi autobusima, dok teretni vlakovi čekaju otvaranje pruge. No obnovom postojeće i izgradnjom nove infrastrukture, povećat će se kvaliteta željezničke usluge kao i razina sigurnosti, vlakovi će voziti brže, a povećat će se i kapacitet pruga. Promijenit će se način željezničkog prijevoza u Republici Hrvatskoj. Putnicima će vožnja vlakom postati bolja, brža, ugodnija i privlačnija. Nakon završetka svih radova, željeznica bi se trebala transformirati u željeznicu budućnosti jer je to prijevoz s brojnim prednostima u odnosu na sve ostale vrste prijevoza. U kontekstu današnjice, putovanje vlakom je jeftinije, zelenije i brže. Nadamo se da će takve biti i godine pred nama.
