Dosadašnje znanstveno utemeljene činjenice i razvoj tehnologije u svim aspektima našeg života temelji su za dugoročno planiranje futurologije - smjera u kojem će se u budućnosti razvijati znanost, medicina, školstvo, religija, političke stranke, vojska, načini komunikacije, ali i čovjek - u svom poimanju društva, odnosa i seksologije.
Što nas čeka u svijetu, ali i Hrvatskoj za točno 50 godina pitanje je na koje će odgovore ponuditi upravo Večernjak u svom novom multimedijalnom projektu pod nazivom “2068. - pogled u budućnost Hrvatske i svijeta!”
Znanstvena hrabrost temeljna je nit vodilja deset vrhunskih i svjetski priznatih autora koji će tijekom listopada, studenog i prosinca u Večernjem listu objaviti eseje pokušavajući u različitim područjima predvidjeti buduće trendove i razvoj.
Riječ je o stručnjacima iz različitih područja koji su se odvažili sudjelovati u svjetskom trendu - futurologiji!
Donosimo vam njihove životopise, ali i ključne teme njihovog viđenja svijeta i Hrvatske za točno 50 godina!
Marijana Grbeša, komunikologinja na Penn Stateu u SAD-u u
Izvanredna je profesorica na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu i gostujuća profesorica na Penn State University, Lehigh Valley u SAD-u. Magistrirala je na London School of Economics and Political Science u Londonu i doktorirala na Fakulteti za družbene vede u Ljubljani.
Bila je prodekanica za znanost i međunarodnu suradnju na Fakultetu političkih znanosti, predstavnica Hrvatske u Europskoj zakladi za znanost te članica pregovaračkog tima za pristupanje Hrvatske Europskoj Uniji za poglavlje Znanost i istraživanje. Autorica je niza znanstvenih radova s područja političke komunikacije, političkog marketinga i medija objavljenih u Hrvatskoj i inozemstvu.
Suradnica je na nizu međunarodnih projekata koji se bave političkom komunikacijom i populizmom. Provela je nekoliko godina na usavršavanju u SAD-u, Velikoj Britaniji i Njemačkoj. Glavna je urednica znanstvenog časopisa Medijske studije, a nedavno je u koautorstvu s Bertom Šalajem objavila prvu knjigu o populizmu u Hrvatskoj..
Kome ćemo 2068. moći vjerovati?
Mediji i komunikacija Marshall McLuhan, kanadski teoretičar medija i izuzetan vizionar još je davne 1964. godine u svom remek djelu Understanding media pisao o medijima kao o 'čovjekovim produžecima'.
Iako je genijalni McLuhan već tada predvidio da će mediji 'srasti' s čovjekom, malo je tko pred sobom mogao imati viziju mobitela kao potpuno novog ljudskog ekstremiteta. Isto tako, malo je tko mogao znati da će kulturni kodovi 21. stoljeća biti selfiji i meme te da će novinarstvo u rekordno kratkom vremenu poslušno podrediti 'ekonomiji pažnje' i njezinoj moćnoj valuti - klikovima.
U kom smjeru će se nastaviti digitalna revolucija? Hoćemo li za pedeset godina još uvijek živjeti u eri ekrana ili ćemo zakoračiti u neku sasvim novu komunikacijsku dimenziju? Što će biti s tradicionalnim medijima? Mogu li novine preživjeti? Hoće li Siri i njezine cyber sestre u potpunosti zamijeniti službenike na šalterima? I kako će sve to utjecati na društvene odnose i političke procese?
Iako su odgovori na ta pitanja daleko izvan naše spoznajne sfere, u eseju o medijima i koumunikacijama pokušat ćemo prošetati kroz medijsku galaksiju 2068.
Umjetna inteligencija ne postoji. Radi se samo o složenim ljudskim mozgom isprogramiranim algoritmima kojima se pokušava stimulirati ljudsko razmišljanje. I neka se ova ostavi našega Trumpa i politike. Najviše lažnih vjesti proizvode upravo Trupovi protivnici svojim liberalno anarhističkim ludilom kojee vodi sigurnom kraju i umjetne i prirodne inteligencije.