Dosadašnje znanstveno utemeljene činjenice i razvoj tehnologije u svim aspektima našeg života temelji su za dugoročno planiranje futurologije - smjera u kojem će se u budućnosti razvijati znanost, medicina, školstvo, religija, političke stranke, vojska, načini komunikacije, ali i čovjek - u svom poimanju društva, odnosa i seksologije.
Što nas čeka u svijetu, ali i Hrvatskoj za točno 50 godina pitanje je na koje će odgovore ponuditi upravo Večernjak u svom novom multimedijalnom projektu pod nazivom “2068. - pogled u budućnost Hrvatske i svijeta!”
Znanstvena hrabrost temeljna je nit vodilja deset vrhunskih i svjetski priznatih autora koji će tijekom listopada, studenog i prosinca u Večernjem listu objaviti eseje pokušavajući u različitim područjima predvidjeti buduće trendove i razvoj.
Riječ je o stručnjacima iz različitih područja koji su se odvažili sudjelovati u svjetskom trendu - futurologiji!
Donosimo vam njihove životopise, ali i ključne teme njihovog viđenja svijeta i Hrvatske za točno 50 godina!
Politolog koji predaje i o izbornim sustavima
Višeslav Raos rođen je u Zagrebu.
Školovao se u Zagrebu, Beču, Teheranu i Pretoriji. Studirao je i diplomirao politologiju u Beču te doktorirao komparativnu politiku u Zagrebu. Na Fakultetu političkih znanosti je docent na Odsjeku za komparativnu politiku, gdje izvodi nastavu na kolegijima Uvod u komparativnu politiku, Izborni sustavi te Party Competition and Party Systems in the EU Member States.
Zanima se za suodnos politike, identiteta i teritorija, europeizaciju stranačkih sustava i stranačkog natjecanja, regionalizam, federalne aspekte europskih integracija te učinke izbornih modela na stranačko i biračko ponašanje.
Hoće li demokracije biti za 50 godina?
Iskustva dvadesetog stoljeća uče nas da je naivno vjerovati u ideju linearnoga progresa te stoga u 2068. godini ne možemo nužno očekivati slobodniji i integriraniji svijet, s političkim institucionalnim okvirom koji bi to pratio.
Razvoj tehnologija, posebice umjetne inteligencije, ponovno otvara temeljna pitanja o tome tko čini političku zajednicu te koja je narav same predstavničke demokracije. Uz to, nove tehnologije stvaraju socioekonomske promjene na koje politički predstavnici moraju moći pružiti odgovor. Migracijski procesi, demografske promjene te globalne ugroze otvorit će nova polja sukoba koja će se reflektirati kroz dinamiku političke borbe.
Ne smijemo se zavaravati da je razvoj linearan, tehnologija, migracije i globalne ugroze stvorit će nove sukobe, a sadašnje povezivanje i mir lako mogu zamijeniti razjedinjenje i rat.
ako svijet bude tada uopće postojao bit će to zadnji stadij bolesnog utjecaja tehnologije na psihičko stanje čovjeka društvo bez ikakvog traga morala i otpora prema zlome i društvo degeneriranih stvorova za koje će kretanje od koji 450 metara biti krajnji napor a priroda će biti uništena do nivoa neoporavljivosti....