Samo predujmovi za nove ovrhe koje je od vjerovnika naplatila Fina u sedam mjeseci iznose gotovo 80 milijuna kuna!
Taj je iznos uplaćen od 1. siječnja do 31. srpnja, u skladu s izmjenama Zakona o provedbi ovrhe nad novčanim sredstvima, a kod ovrhovoditelja koji su se uspjeli naplatiti, prebacuje se na teret dužnika.
S obzirom na to da su izmjene zakona stupile na snagu još prošlog ljeta, svota je jamačno mnogo veća, no iz Fine smo dobili podatak samo za ovu godinu iako smo tražili ukupan iznos predujmova. Izmjenom ovog zakona, u sklopu „vatrogasnih mjera“ za spašavanje blokiranih, odblokirano je ukupno 71.682 građana i privremeno su stopirane ovrhe u ukupnoj vrijednosti od 50-ak milijardi kuna, od čega 30-ak milijardi glavnice, dok su ostalo kamate.
Poplava sudskih postupaka
Vjerovnici su procijenili da ponovno vrijedi pokrenuti ovrhu nad 6725 odblokiranih koji duguju 373 milijuna kuna, od čega 244 milijuna glavnice i oko 130 milijuna kamata. Po njihovim je računima očito bilo nekog priljeva. Na kraju kolovoza u blokadi je bilo više od 251 tisuća građana, s dugom od 23,4 milijarde kuna, od čega glavnica iznosi 16,8 milijardi, a kamate 6,6 milijardi kuna.
No kako je istodobno na osobni bankrot pristalo i 84 tisuće blokiranih, teško je dokučiti koliko je preklapanja između blokiranih, odblokiranih, bankrotiranih i – ponovo blokiranih. Prilična je to zbrka!
U međuvremenu je u saborsku proceduru ušao i nacrt novog Ovršnog zakona koji bi se trebao primjenjivati na nove ovrhe od 1. siječnja 2020., a budući da bi se u njega „utopio“ Zakon o provedbi ovrhe nad novčanim sredstvima s „famoznim“ predujmovima, nije baš jasno kako se može očekivati niži trošak ovrha, bez obzira na to što su uistinu srezani troškovi odvjetnika, Fine i bilježnika.
Usto, jedan od većih problema je i poplava postupaka na sudovima, preko kojih bi se trebale voditi e-ovrhe, a na njima je već spomenutih 84 tisuće bankrotiranih te najmanje 30-ak tisuća tužbi vezanih uz naplatu preplaćenih iznosa po kreditima u „švicarcima“. Sporost postupka dovela bi do rasta zateznih kamata. I opet – većih troškova.
Odgovore na pitanja o poplavi sudskih postupaka na sudovima, kao i o učinkovitosti mjera za blokirane koje su donesene pod ingerencijom Ministarstva pravosuđa te traženi broj tužbi dužnika u CHF-u nismo dobili ni nakon višemjesečnog čekanja. No pod „prijetnjom“ da ćemo se pozvati na pravo na pristup informacijama, odgovorili su nam konačno na dio pitanja.
Optimisti u Ministarstvu
– Ministarstvo pravosuđa ne može komentirati razloge zbog kojih je kod određenih građana Republike Hrvatske došlo do ponovne blokade računa. Ovršni zakon ne može rješavati socijalne probleme i izazove s kojima se susreću pojedine skupine građana niti je to njegov cilj. Ističemo da će novi Ovršni zakon pojednostaviti provedbu ovrhe uz jačanje zaštite dostojanstva ovršenika i manje troškove, čime se uvažavaju najviši europski standardi i postojeće vrijednosti hrvatskog pravnog sustava – kažu u Bošnjakovićevu ministarstvu.
Ostaju pri tezi da se novim Ovršnim zakonom, koji standardiziranim obrascima i elektroničkim postupanjem uvodi automatizam u postupke, skraćuje razdoblje od podnošenja prijedloga do naplate.
– Naglašavamo da će prije donošenja rješenja o ovrsi javni bilježnik izdati zaključak kojim će pozvati ovršenika da podmiri svoje dugovanje prema ovrhovoditelju i u većem broju slučajeva postupak prisilne naplate završit će podmirivanjem obveze ili sporazumom s ovrhovoditeljem – vrlo su optimistični u Ministarstvu pravosuđa, a to potkrepljuju tezom da se većina rješenja o ovrsi donosi zbog neplaćanja nekoliko nespornih računa – komunalija, zdravstvenog osiguranja ili telekom operatora – pa su uvjereni da će se dugovanje podmiriti bez potrebe za donošenjem rješenja o ovrsi i prisilne naplate na Fini, što prema trenutačnom ovršnom postupku nije moguće.
Pogledajte video: Kako građani nezakonito smanjuju račune za plin i struju
Ukinuti FINU, takva institucija postoji samo u Hrvatskoj.