Uskraćeno gostoprimstvo Hrvatima urodilo je plodom: nikad manje ljudi, u odnosu na masovna hodočašća proteklih godina, okupilo se na obilježavanju 73. obljetnice bleiburške tragedije, njih deset tisuća. A “dobrodošlica” se osjećala na svakom koraku: helikopter koji bučno nadlijeće Unterloibach, iznimno brojna i prilično neugodna austrijska policija i egzodus žitelja ovoga kraja pred prometnim kolapsom i neželjenom masom bili su tek uvertira u događaj koji je tjednima top-tema u medijima s obje strane granice.
Baš kao što je i najavljeno, domaćin se strogo pridržavao obećanja da će osigurati poštovanje zakonske zabrane isticanja simbola nacističkog svjetonazora i brzo reagirati ako se to prekrši uz pomoć instant-sudova raspoređenih uzduž Bleiburškog polja. Štoviše, politička garnitura koruških socijaldemokrata koji su ovdje na vlasti mnogima je otežala već i dolazak na komemoraciju s obzirom na to da je po prvi put, zbog pretraga koje su stvorile kilometarsku kolonu, naprasno zatvoren ulaz na granični prijelaz s Austrijom kojim su proteklih godina bez većih zastoja pristizali Hrvati, pa su mnogi stoga bili prisiljeni voziti kroz slovenska sela i tražiti alternativne pravce.
Strogi napuci policije
Među njima i Bruna Esih koja je na komemoraciju pristigla među zadnjima pa se požalila na strogu proceduru. – Nisu nas pustili unatoč oznaci VIP istaknutoj na vozilu. Ne znam čemu to, ali najvažnije da smo stigli – kazala je čelnica Neovisnih za Hrvatsku grupi branitelja koji su je željeli pozdraviti. No, ispostavilo se da su i hrvatski hodočasnici dobro razumjeli stroge naputke austrijske policije: mnogi su iz revolta ostali u Hrvatskoj, a oni koji su došli uistinu su isticali samo hrvatske zastave, kao što je, uostalom, velika većina proteklih godina i činila. Premda treba pričekati finalni izvještaj austrijske policije, već se na prvu činilo kako je tolika policijska sila – raspoređena u grupama od dva do četiri policajaca svakih 50 metara – ostala poprilično besposlena.
Osim što nije uočeno ustaško znakovlje, tek poneka majica s oznakom HOS-a i zastave s prvim bijelim poljem u grbu, komemoracija je praktički prošla bez incidenata. Pročulo se tek o slučaju alkoholiziranog mladića koji je podizao desnu ruku imitirajući nacistički pozdrav, na što je promptno reagirala policija: privela ga i automobilom prebacila do dežurne sutkinje, no fotografiranje incidenta bilo je zabranjeno. Među novinarima se pročulo da je policija s komemoracije ispratila još jednog mladića koji je nosio majicu s natpisom “za dom spremni”. Večernjakova reporterska ekipa svjedočila je i neugodnoj sceni gdje je veća grupa interventnih policajaca iz prvih redova izvukla postarijeg gospodina i mlađu žensku osobu, pretpostavlja se njegovu kći, te ih privela pod optužbom da su podizali desnu ruku, oglušujući se na njihovo objašnjenje da su mahali rukama uz domoljubnu pjesmu.
Na mjestu nekadašnjih šatora, koji su po procjeni austrijskih medija, politike, udruga i ovdašnje Crkve proteklih godina bili mjesto pijanki i neprimjerenih ispada, jučer je stajao tek pult organizatora, Počasnog bleiburškog voda, i stotine ljudi koji sjede po okolnim livadama, pjevaju i mole. Među njima i Mira Leko, koja je stigla iz Sesveta odati počast svome ocu i stricu nestalima na Križnom putu.
Došli se pokloniti žrtvama
– Ovamo dolazim 29 godina jer ne bih mogla mirno sjediti kod kuće dok ovdje traje misa, samo jedne godine nisam bila jer se nisam uspjela ukrcati u autobus. Na ovome mjestu osjećam mir i povezanost sa svojim najbližima, osjećam kao da sam im došla na grob. Laž je da slavimo fašizam, lagali su da bi nas što manje došlo – kaže Mira Leko. Iz zapadne Hercegovine, iz Gruda, potegnuo je Ivan Zadro. – Došao sam se pokloniti žrtvama i opet ću doći. Ne treba tjerati inat s Austrijancima, ali ne mogu nas spriječiti. Žao mi je zbog onih koji nisu ove godine došli, ali razumijem ljude jer ove godine nema ni za pojesti ni za popiti... što bi bilo da je pala kiša, a sklonili su sve šatore? Ali tko je htio, taj je došao – kaže hodočasnik iz Gruda. S oltara se više puta tijekom komemoracije moglo čuti kako se ovdje ne slave propali režimi, već odaje počast nedužnim žrtvama, a msgr. Želimir Puljić na kraju euharistijskog slavlja obratio se i brojnim kritičarima.
– Ljudi moji, pa gdje ti ljudi nalaze takve informacije i dezinformacije, mi se samo želimo Bogu moliti i ne zaboraviti na ljude koji su stradali bez suda – kazao je predsjednik Hrvatske biskupske konferencije.
Svetu misu iz prvog reda pratili su ministri Tomo Medved, Lovro Kuščević, Milan Kujundžić i Goran Marić. Bili su i Milijan Brkić, Vladimir Šeks, Ante Deur, Bruna Esih, Miodrag Demo, Darko Katuša i Josip Đakić te hrvatski član predsjedništva BiH Dragan Čović. No, kada je putem razglasa najavljen najviše rangirani predstavnik vlasti, predsjednik Sabora Gordan Jandroković, Bleiburškim poljem zaparali su žestoki zvižduci.
– Obećao sam da će se pokroviteljstvo Sabora vratiti na Bleiburg i toga ću se držati. Danas smo se okupili da se poklonimo žrtvama strašnih zločina i njihovim obiteljima. Ovdje su se dogodila bešćutna i dugo godina prikrivana stradanja. Odajemo počast svim izgubljenim životima, ali se prisjećamo jednog od teških poglavlja hrvatske povijesti, razdoblja u kojemu je nestao čovjek i racionalnost ljudskog djelovanja – rekao je Jandroković, točnije pokušao je reći jer je tijekom obraćanja ponovno izviždan. “Izdajico”, čulo se iz desetaka grla iz gomile koja mu je spominjala Istanbulsku konvenciju. No to više nije austrijski problem. Bleiburg se naveliko priprema za najveći svjetski skup ljubitelja Golfa GTI koji će već idućeg vikenda na obližnjem jezeru okupiti i do 200.000 ljudi.
U nastavku pogledajte tijek događaja:
15.05 - Dvije osobe, žena s plavom kapom i muškarac, legitimirani su i ispraćeni uz pratnju policije.
14.45 - "Kao predsjednik Hrvatskoga sabora prošle godine sam obećao da će se pokroviteljstvo Sabora nad komemoracijom u Bleiburgu nastaviti u budućnosti. I te odluke čvrsto ću se držati. Prije svega zbog naše moralne, ljudske i civilizacijske obveze da iskažemo pijetet žrtvama zločina počinjenih iz osvete, mržnje, nesnošljivosti ili ideologije," rekao je Gordan Jandroković što su pljeskom pozdravili okupljeni od kojih je dio sam početak njegova govora popratio snažnim zvižducima.
"Na Bleiburškom polju i u kolonama smrti – na križnim putovima – dogodila su se grozna, dugo godina prešućivana stradanja bez da su počinitelji zločina ikada bili izvedeni pred sud pravde. Danas na ovom mjestu odajemo poštovanje žrtvama – civilima i razoružanim vojnicima, svim izgubljenim životima, ali i preživjelima i njihovim obiteljima čija se svjedočenja ne smiju nikada zaboraviti," rekao je Jandroković.
To je poglavlje hrvatske povijesti, naglasio je, bilo slom čovječnosti, ljudskog dostojanstva, slobode i racionalnog djelovanja.
Nakon fašističkih zločina počinjenih tijekom Drugog svjetskog rata, komunistička vlast je na Bleiburgu sustavnim i osmišljenim zločinima nad pripadnicima hrvatskog naroda utrla put totalitarizmu, neslobodi i progonu neistomišljenika i time ubila nadu da će graditi demokratsko društvo, rekao je. Desetljećima hrvatski narod bio je talac totalitarnog komunističkog režima i žrtva masovnih povreda ljudskih prava, fizičkog i psihičkog terora, kazao je Jandroković i istaknuo da je to hrvatska povijest: "Ona nije jednostavna – već je složena. Teška i bolna."
Jedna od povijesnih stečevina na kojoj je izgrađena današnja moderna, samostalna i neovisna demokratska Republika Hrvatska je i Domovinski rat, jedini u 20. stoljeću, naglasio je, u kojem je hrvatski narod prevladao razlike i pokazao sposobnost okupljanja u ostvarenju prava na slobodu i vlastitu državnost.
"Danas kada imamo svoju državu, obaveza je svih nas stalno se podsjećati na sve žrtve ... i iskazati poštovanje svakom čovjeku koji se hrabro i časno suprotstavio svakom obliku nedemokratskog vladanja. Ako se želimo odgovorno suočiti s prošlošću i graditi budućnost toga trebamo biti svjesni, to priznati i prihvatiti. Prihvaćanje istine znači i prihvaćanje odgovornosti," poručio je predsjednik Hrvatskog sabora i pozvao da se s istom odgovornošću s kojom je stvarana, nastavi demokratska pluralistička izgradnja Hrvatske.
To znači, poručio je, "suživot različitih interesa i načina života okupljenih oko temeljnih vrijednosti hrvatskog naroda – naših kršćanskih korijena i pripadnosti europskom civilizacijskom nasljeđu," podrazumijeva društvo koje se "temelji na duhovnosti, plemenitosti i humanizmu i u kojem se poštuje drugi čovjek, njegovo dostojanstvo i prava."
Takvo se društvo zasniva na djelotvornom dijalogu i pronalaženju zajedničke osnove za suradnju i rješavanje problema u interesu svih hrvatskih ljudi, u domovini i iseljeništvu, istaknuo je.
"Stoga svi zajedno moramo pronaći u sebi dodatnu snagu i hrabrost da prepoznamo i prihvatimo takav sustav vrijednosti kojim ćemo zrelo i odgovorno pokušati prevladati sve nesnošljivosti i podjele u društvu. Zato je na svima nama da pridonesemo daljnjem uspješnom demokratskom razvoju jedine naše Hrvatske – u pamćenju, ali i oprostu – u prihvaćanju drugog – i u zajedništvu i solidarnosti," poručio je predsjednik Sabora.
Čović. Više nego ikad trebamo svehrvatsko jedinstvo
Predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BiH, član Predsjedništva BiH Dragan Čović u svom je govoru naglasio da komemoracijom na Bleiburgu "čuvamo sjećanje na sve križne puteve hrvatskoga naroda”.
"Iskazujući zahvalnost za svaku žrtvu Križnog puta, misa sjećanja i trganja od zaborava Bleiburga neka nas ojača da pošaljemo snažnu civiliziranu poruku i onima koji bi ponovno pisali povijest našeg naroda u ime nas, kojima iznova smeta i ova komemoracija i naše hodočašće”, rekao je.
Istaknuo je nužnost svehrvatskog jedinstva, pogotovo danas kada si i Hrvatska i BiH suočene s problemom demografije.
"I sada nam je potrebno, više nego ikada, svehrvatsko jedinstvo. Opet se na kušnju stavlja naša demografska snaga i u Hrvatskoj i BiH. Potaknuti globalnim kretanjima ljudi i potragom za boljim životom, jer svatko iz svoje perspektive smatra da im današnje domovine nisu ponudile dovoljno, počeli smo ponovno napuštati svoja ognjišta i naseljavati druge zemlje”, upozorio je Čović.
Upozorio je i da su Hrvati u BiH neravnopravni spram druga dva naroda te da postoje nastojanja da se Hrvate potpuno obespravi i izbriše.
"Međutim, kao i mnogo puta do sada, kada smo bili stavljeni na najveća povijesna iskušenja, uspjeli smo se otrgnuti. Uvjeren sam da ćemo ponovno pronaći zajedništvo koje nam je sada potrebno više nego ikad prije te iznaći način i formirati zajednički odgovor na ova moderna iskušenja našeg naroda", kazao je.
Naglašava i da Hrvati u BiH to ne mogu sami. "Treba nam snažna pomoć Vlade RH”, rekao je te zahvalio predsjedniku Vlade Republike Hrvatske Andreju Plenkoviću i ministrima u Vladi RH na zajedničkom traženju nužnih rješenja.
14.05 - Tijekom obraćanja, predsjednik Sabora ponovno je izviždan. Iz gomile mu viču "izdajico", spominjući Istanbulsku konvenciju.
13.00 - Stotinjak aktivista iz Hrvatske, Slovenije, Italije i Austrije okupilo se u Bleiburgu kako bi prosvjedovali protiv komemoracije desecima tisuća hrvatskih civila i vojnika poražene pronacističke NDH stradalih u poraću jer ga smatraju "ustaškim dernekom". Usprkos najavama o velikom prosvjedu i sudjelovanju čak 23 udruge civilnog društva, skupu se, prema policiji, odazvalo stotinjak ljudi. Uz transparente "nacisti van", aktivisti, među kojima i članovi Radničke fronte iz Hrvatske, također su poručili da je ovo prosvjed ne samo protiv fašizma već i kapitalizma, pozivajući na "jedinstvenu internacionalu protiv fašizma i kapitalizma".
Aleksandar Dolić, predstavnik Radničke fronte, kazao je da je došao podržati lokalne napore da se zabrane ustaški i općenito fašistički "derneci" na Bleiburgu, a potporu želi dati jer fali "internacionalističke solidarnosti među drugovima i drugaricama".
"Protivimo se tome da se na takvim skupovima širi ustaška, tj. fašistička ideologija i stoga pozivamo na potpunu zabranu tog skupa. To je nedopustivo", kazao je Dolić.
Iako je na Bleiburškom polju stradalo i mnogo civila, uključujući žene i djecu, Dolić smatra da je zabrana skupa opravdana jer se tim "žrtvama politizira".
12.40 - Ovdje se molimo za mir i pokoj duša tisuća ubijenih na stratištima i zakopanih, bez imena i groba, u masovnim grobnicama, rekao je msgr. Želimir Puljić na početku mise.
Nazočne je na početku komemoracije pozdravio ravnatelj Dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu Tomislav Markić te rekao da je Bleiburško polje bremenito poviješću i ispunjeno spomenom na nebrojene žrtve koje su se "ovdje nadale spasu, a umjesto toga započele teški križni put koji je mnoge od njih odnio u smrt”.
Pozvao je nazočne da dostojno daju počast svim ratnim i poratnim žrtvama, "osobito onima koji su bez suda ubijeni po završetku Drugog svjetskog rata te su njihovi zemni ostaci zatrpani i skriveni po poznatim i nepoznatim grobištima i jamama”.
"Pozivam vas da to učinimo dostojanstveno, katolički, sabrano moleći božje milosrđe kako za žrtve, tako i za počinitelje tih strašnih zločina, ali i za one koji i danas pronalaze izgovore za njih ili pak žele žrtve zloupotrijebiti u neke svoje sebične svrhe, ne bi li se i jedni i drugi obratili i pokajali”, rekao je.
Mislimo ovdje, dodao je, misli oprosta i pomirenja, misli koje nas otvaraju budućnosti, u svjetlu istine i pravednosti.
12.30 - Komemoracija prolazi bez incidenata. Nisu uočena ustaška znakovlja, tek poneka majica s oznakama HOS-a te zastave s prvim bijelim poljem u grbu.
U tijeku je sveta misa koju iz prvog reda prate ministri Tomo Medved, Lovro Kuščević, Milan Kujundžić i Goran Marić. Tu su i Vladimir Šeks, Ante Deur, Bruna Esih, Miodrag Demo, Josip Đakić te hrvatski član predsjedništva BiH Dragan Čović. Najviše rangirani predstavnik vlasti, predsjednik Sabora Gordan Jandroković, žestoko je izviždan.
12.06 - Počela je službena komemoracija u Bleiburgu
12.00 - Komemoracija u Bleiburgu održava se ove godine pod znatno rigoroznijim pravilima, a austrijske vlasti odlučile su se oštro obračunati sa svakim oblikom ustaške i nacističke simbolike pa su eventualnim prekršiteljima zakona zaprijetili pritvaranjem i deportacijom, javlja N1
11.57 - U Bleiburgu stotinjak ljudi prosvjeduje protiv komemoracije
11.23 - Obilježavanje 73. obljetnice bleiburške tragedije i križnih puteva počelo je molitvom kod hrvatskog groba na mjesnom groblju u Unterloibachu, nakon čega je procesija otišla prema Bleiburškom polju, gdje se već okupilo mnoštvo sudionika službene komemoracije koja počinje u 12 sati.
10.58 - Osim zastava Austrije, Hrvatske i zastave Hrvata iz Bosne i Hercegovine neće se smjeti isticati nikakva druga obilježja ni transparenti kao ni stranačke zastave.
10.36 - Pred austrijskom granicom su kolone vozila.
9.15 - Misu će predvoditi zadarski nadbiskup i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije (HBK) Želimir Puljić, a molitvu za žrtve islamske vjeroispovijesti glavni imam Medžlisa Islamske zajednice iz Gunje Idriz Bešlić. Suorganizatori komemoracije u liturgijskom dijelu su Ravnateljstvo dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu i Hrvatska katolička misija u Klagenfurtu, a komemoracija se održava pod pokroviteljstvom Hrvatskog sabora te supokroviteljstvom Hrvatskog narodnog sabora Bosne i Hercegovine.
Potomci ubojica ismijavaju tragediju Hrvata.Zla krv teče njihovim venama.