Niva, tvrtka nazvana po svojem vlasniku Nikici Valentiću, bivšem premijeru i suradniku Ivice Todorića, vjerojatno će u stečaj. Vjerovnici su pozvani da u roku od 45 dana otvore stečajni postupak zbog duga od oko 1,35 milijuna kuna.
Lani su prijavili gubitak od 26 milijuna kuna. HPB je prijavio minus u poslovanju vezan za krizu u Agrokoru, a isti otpisi objašnjenje su i Zagrebačke banke za prepolovljenu neto dobit. Ranije su već tvrtke AWT International i Unex grupa otvorile predstečajne postupke, a u istom su problemu i najveći domaći proizvođač brašna Granolio te zaštitarska tvrtka Sokol Marić.
Financijski znalci upozoravali su na mogućnost serije predstečajeva od početka jer se mnogim dobavljačima velik novac zaglavio u Agrokorovu sustavu. To sugeriraju i prije krize evidentirana potraživanja dobavljača koja su iznosila više od 16 milijardi kuna i to ne računajući mjenice.
Upravo mjenice kojih je na tržištu, izvan sustava Agrokor, čak 3,1 milijarda kuna natjerale su Sokol Marić u predstečaj. Kako je sam objasnio, “mjenice s regresnim pravom i povezane kreditne linije iz 2017.” dovele su do rasta zaduženosti njegove tvrtke, a kako očekuju otpis potraživanja od Agrokora u razini do 70 posto, društvo će u manjku likvidnosti biti više od 62 milijuna kuna.
Činjenica da je izvanredni povjerenik Ante Ramljak odlučio umanjiti potraživanja tvrtki u sastavu koncerna prema Konzumu za prosječno 50 posto pokazuje i da bi se slična razina otpisa mogla očekivati i od drugih tvrtki. A to neke od njih neće moći podnijeti. Nemaju ni podršku banaka koje se teško odlučuju financirati tvrtke koje su imale posla s Agrokorom. Ta definicija obuhvaća gotovo pola hrvatskog gospodarstva pa se stručnjaci boje domino-efekta predstečajnih nagodbi.
Vlada je pokušala ublažiti udar i osigurati likvidnost nadopunivši Zakon o predstečajnom postupku “najstarijom tražbinom” kojom se jamči prvenstvo naplate novijih kredita u procesu. Međutim, situacija na terenu sugerira da su banke i dalje preoprezne jer štite svoje poslovanje koje je ionako ugroženo prethodnim ulaganjima u Agrokor.
Postoje ideje i da bi se kreativnijim načinima namirenja dugova u predstečajnim nagodbama puno više učinilo nego zaštitom kredita. Tako dio financijaša predlaže da se dopusti namirenje duga kombinacijom ulaska u vlasničku strukturu ili odgodom plaćanja; za različite skupine vjerovnika odrede različite razine otpisa dugova, ali i da se prvi namiruju mali dobavljači i vjerovnici kako i neki manji sustav poput Granolija ne bi prouzročio mini domino-efekt među njegovim dobavljačima, odnosno da se efekt Agrokora ne bi prelijevao u cikličkim krugovima na cijelo gospodarstvo.
Naravno da je biti ili ne biti nekim dobavljačima jer će propasti zbog lopovske konstrukcije zvane "predstečajna nagodba" koja omogućuje lopinama otpis dugova .Pri tome nikoga nije briga tko će usput stradati samo da se vrzino kolo nastavi .