Slijedeći ideju senegalskog predsjednika Abdoulayea Wadea, Afrička unija (AU) pitanje povratka naroda Haitija u Afriku stavila je na dnevni red svojega godišnjeg zasjedanja koje se održava ovog tjedna. Povijest Haitija kao “proizvoda” trgovine robovima, odnosno “prve crne republike” nameće posebne obveze članovima AU, istaknuto je na otvaranju u nedjelju.
Prva crna vlast
Gotovo 95 posto stanovnika Haitija podrijetlom je iz Afrike, a ostali su miješanog podrijetla. Haiti je svoju neovisnost proglasio još 1804. – postavši prvom neovisnom zemljom Latinske Amerike i prvom zemljom na svijetu u kojoj su vlast preuzeli bivši robovi.
Senegalski je predsjednik prošlog mjeseca zatražio da kao prvi korak afričke zemlje naturaliziraju svakog Haićanina koji se odluči vratiti u Afriku te da se afričke obitelji ohrabre na masovno posvajanje siročadi s Haitija. Kao jedna od mogućnosti na koju je Wade skrenuo pozornost uniji spominje se i kreiranje nove države za Haićane po uzoru, kako navodi Wade, na stvaranje Izraela.
Iako se Wade pozvao na stvaranje Izraela, promatrači s pravom upozoravaju na posve drugi slučaj – stvaranje Liberije, koja je nastala kao rezultat napora da se oslobođeni robovi vrate u Afriku. Motivirani više željom da se spriječe pobune robova ili njihovo miješanje s bijelim stanovništvom, nego s nekim shvaćanjem ljudskih prava, American Colonization Society je 1847., nakon dvadesetogodišnjih napora, postigao proglašenje Liberije. Bivši američki robovi kao i crnci uhićeni na brodovima transportirani su u tu zemlju koja je prije toga bila naseljena domorodačkim stanovništvom. Iako u današnjoj Liberiji bivši “Amerikanci” predstavljaju tek 2,5 posto stanovništva, tek su 1963. dali pravo glasa domaćem stanovništvu.
Podijeljene reakcije
Upitno je koju bi zemlju senegalski predsjednik sada dao Haićanima. Sam trinaestomilijunski Senegal jedna je od najsiromašnijih država Afrike. Zemlja je politički stabilna, ali ima vrlo visoku stopu nezaposlenosti i neizgrađenu infrastrukturu. Prema nekim ljestvicama, po siromaštvu je stajao gore od samog Haitija prije razorna potresa koji je tu zemlju uništio 12. siječnja. Među Senegalcima predsjednikova ponuda Haićanima nailazi na podijeljene reakcije.
Prošlost nas je naučila da su sve umjetno stvorene države, organizacije te umjetna načela, već unaprijed osuđeni na propast. Neke se istina čvsto drže na nogama, ali svoj slavi ovog svijeta jednom dođe kraj, pa će tako i njima. Haićanima treba lova i ako im se nemože humanitarno pomoći onda ih netreba ni dirati. Uvjeren sam da nas je dosta okrenulo broj za haićane ili uplatio koliko je imao u karitas.