Prema očekivanjima rejtinška agencija Standard&Poor’s neće promijeniti rejting našoj zemlji. Većina analitičara je već komentirala da će rejting ostati isti, ali i da će nam, bez obzira na ocjenu, ove godine situacija na tržištu duga i dalje biti dobra, jer je ponuda kapitala dobra, a i cijene energenata su u padu. A moguće povećanje rejtinga ovisit će prije svega o mjerama koje poduzme nova vlada. No i prije promjene rejtinga agencije uvijek prvotno mijenjaju očekivanja.
Rejting-agencije strpljive
– Potvrda hrvatskog kreditnog rejtinga očekivana je budući da se nova vlada još sastavlja. Ovo je pokazatelj da su rejting-agencije još uvijek strpljive, ali istovremeno daju jasan signal kako je nužno poduzeti konkretne mjere jer će u protivnom rejting biti snižen već u ljeto ove godine – kaže Ante Žigman iz saborskog povjerenstva za fiskalnu politiku. Standard&Poor’s dugoročno zaduživanje u stranoj valuti procjenjuje na dvije razine ispod investicijske (BB), s negativnim izgledima. Sve tri ključne kreditne rejtinške agencije ocjenjuju izglede naše zemlje negativnima. Cijena duga koju plaća Hrvatska najveća je poslije Grčke među zemljama EU. No da situacija na svjetskom tržištu nije dobra, ta bi cijena bila veća. Još od početka godine hrvatske euroobveznice imaju pad prinosa i sužavanje spreadova u eurosegmentu, čemu je i razlog imenovanje mandatara. Analitičari Raiffeisen banke nedavno su komentirali kako do promjene rejtinga vjerojatno neće doći, isto kao i izgleda, a ocjena rejtinga, rekli su, ovisit će o formiranju vlade i ocjeni plana njezina rada.
– Euroobveznice bi podršku mogle pronaći u pozitivnom raspoloženju investitora i očekivanjima da će Hrvatska naposljetku formirati vladu usmjerenu na fiskalnu konsolidaciju i obuzdavanje rasta javnog duga kao i na poboljšanje investicijske klime – rekli su analitičari RBA.
Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta dodaje da će biti ključno i donošenje proračuna za 2016. godinu, ali i najavljuje da bi situacija, bez obzira na rejting i izglede, mogla u 2017. biti posve drukčija, odnosno naše će zaduživanje zbog rasta cijena energenata i kapitala vjerojatno biti skuplje. Stoga, potreban je velik oprez s ovogodišnjim potezima, to više što nas neki strani ulagači promatraju kao zemlju sve bližu bankrotu.
Poboljšanje klime
Hrvatski javni dug je oko 90 posto BDP-a. Mandatar Tihomir Orešković u Kitzbühelu je razgovarao s najznačajnijim međunarodnim kreditorima koji drže oko 80 posto tog duga, a taj prvi korak mogao bi biti pozitivan signal, ali tek ohrabrenja. Već u prva tri mjeseca treba osigurati obvezu po javnom dugu vrijednu 12,2 milijarde kuna. Problem je što se od ljudi koji će odlučivati o reformama čuju različiti prijedlozi, a ulagači i agencije neće čekati sigurno dulje od 100 dana da vide ide li se u dobrom smjeru. Žigman kaže da rejtinške agencije očekuju kratkoročne i dugoročne mjere. Odnosno, uz proračun za 2016., od kojeg se očekuje da pokaže smjer da će se deficit smanjivati najmanje jedan posto BDP-a svake godine, one dugoročne se moraju odnositi na strukturne reforme koje je u što kraćem roku potrebno provesti kako bi se dugoročno smanjio strukturni deficit i poboljšala investicijska klima te potaknuo rast BDP-a. Oko toga, kaže, što treba napraviti dovoljno je slijediti „Doing Business“ listu Svjetske banke i preporuke rejtinških agencija.
>> Tihomir Orešković: Sve što nije strateško treba privatizirati
Naravno da su strpljivi u agencijama, jer su im otpremnine na nivou obicne osobe koja ce toliko zaraditi u radnom vijeku, a postavili su ih... Pa neka sami kazu tko ...