U najnovijim ekonomskim prognozama za Hrvatsku Europska je komisija jučer zaključila da se kriza u Agrokoru zasad ne prelijeva i ne odražava negativno na čitavo hrvatsko gospodarstvo, a da je rast BDP-a “široko utemeljen” i stoga u ovoj godini veći nego što je prethodna, proljetna prognoza Komisije predviđala da će biti. Hrvatski BDP u ovoj će godini rasti 3,2 posto, što je bolja prognoza od proljetne kad je Komisija predviđala rast od 2,9 posto. Sada EK u 2018. predviđa rast od 2,8 posto, dok će u 2019. to biti 2,7 posto.
“Rast će ostati robustan i široko utemeljen u 2017., no očekuje se da će gospodarska aktivnost izgubiti dio svog zamaha tijekom sljedeće dvije godine i da će se ukupan volumen BDP-a 2019. tek vratiti na razdoblje prije krize. I dalje se nazire potencijalan negativan učinak koji na rast može imati restrukturiranje Agrokora”, piše u sažetku ekonomskih prognoza za Hrvatsku, objavljenih u paketu istih takvih prognoza za sve države članice EU.
“Vjerovnici Agrokora mogu biti suočeni s financijskim teškoćama nakon očekivanog otpisa potraživanja.
Štoviše, razdoblje nesigurnosti moglo bi biti produljeno ako neki vjerovnici odluče osporavati ishod nagodbe, koja bi se, prema posebnom zakonu, trebala sklopiti do sredine 2018. godine”, opisuju stručnjaci Komisije moguće rizike koji još stoje pred Hrvatskom zbog Agrokora. No zasad je učinak krize u Agrokoru na hrvatsko gospodarstvo “manji od očekivanog”, a stručnjaci koji su pisali ovu najnoviju prognozu u neslužbenom razgovoru govore kako je rizik “puno manji ovako nego da je sve prvi dan završilo u stečaju”. Na taj način Komisija između redova govori ono što ponavlja i hrvatska Vlada: da je lex Agrokor bio nužnost koja, barem zasad, ima pozitivan učinak. Stručnjaci iz Komisije čak i navode primjer iskustva drugih zemalja koje su imale slične potrebe restrukturiranja velikih kompanija i u kojima podaci pokazuju da je u procesima urednog restrukturiranja postotak naplate potraživanja 20 posto veći nego u stečajnim postupcima.
– Mislim da su prognoze EK vrlo realan dokaz da ekonomija raste stabilno i da su vrlo dobre perspektive održavanja ovih pozitivnih trendova i njihova daljnjeg jačanja – komentirala je potpredsjednica Vlade Martina Dalić u izjavi novinarima u Banskim dvorima.
Među hrvatskim susjedima Slovenija bilježi rast od 4,7 posto, Mađarska 3,7, Rumunjska čak 5,7 posto. S druge strane, Komisija je smanjila prognozu rasta britanskog BDP-a s 1,8 na 1,5 posto u ovoj i samo 1,1 posto u 2019., što opravdava nesigurnošću povezanom s Brexitom.
VIDEO Ovako će izgledati rekonstruirani zagrebački rotor
EK nema pojma ! Ja puno više vjerujem makroekonomistima Marasu, Bulju i Pernaru !!