Kakva vijest, a 15. ožujka je, a ne 1. travnja. Predsjednik Zoran Milanović bit će premijerski kandidat SDP-a na izborima koje je raspisao!? SDP i Milanović odlučili su se na politički hazard i odigrati "va banque". Ovo je sada stvarno "ili mi ili oni". Iako, ne baš posve jer je predsjednik u svom obraćanju građanima preko Facebooka objavio:
"Drage građanke i građani, Hrvatice i Hrvati, odlučio sam kandidirati se kao neovisni i nestranački kandidat na listi SDP-a na izborima za Hrvatski sabor koji će se održati 17. travnja ove godine. Nakon izborne pobjede u koju sam siguran, odstupit ću sa svoje dužnosti predsjednika Republike i uz potporu nove većine u Hrvatskome saboru preuzeti odgovornost za vođenje Vlade Republike Hrvatske. Do preuzimanja nove dužnosti nastavljam obnašati svoju dužnost predsjednika Republike Hrvatske u skladu sa svojim ustavnim obvezama i dužnostima", napisao je Milanović.
Dakle, ipak igra na jednu sigurnu kartu, jer izgubi li parlamentarne izbore ostaje mu da odradi predsjednički mandat do kraja, i na tom gubitku gradi svoj drugi predsjednički mandat. Već je ustavno nedopustivo i to što je učinio, a kamo li sudjelovanje u izbornoj kampanji za jednu političku stranku. Moguće je i da namjerno izaziva reakciju Ustavnog suda koji odlučuje o odgovornosti predsjednika Republike za povrede Ustava, ali pitanje je može li Ustavni sud o tome odlučiti bez dvotrećinske inicijative Hrvatskog sabora. Ustav među ostalim propisuje da Ustavni sud mora donijeti odluku o odgovornosti predsjednika Republike Hrvatske za povredu Ustava u roku "od 30 dana od dana zaprimanja prijedloga kojim se pokreće odgovornost predsjednika Republike Hrvatske za povredu Ustava".
Premda, ovo su izvanredne okolnosti koje očigledno predsjednik Milanović zloupotrebljava u situaciji kad je Hrvatski sabor raspušten i kad se po doslovnom tumačenju Ustava postupak protiv njega ne može pokrenuti. Znači li to da u tim okolnostima predsjednik države može raditi što ga je volja ili bi ipak uvažavajući izvanredne okolnosti u kojima predsjednik očigledno krši Ustav ipak trebao intervenirati Ustavni sud i utvrditi njegovu odgovornost. Odluku o tome Ustavni sud bi donio dvotrećinskom većinom svih sudaca, znači devet od 13 sudaca. Utvrdi li Ustavni sud predsjednikovu odgovornost dužnost bi mu prestala po sili Ustava.
POVEZANI ČLANCI:
U slučaju intervencije Ustavnog suda, a pogotovo odluke o odgovornosti, s obzirom na notoran odnos predsjednika Milanovića prema Ustavnom sudu, nedvojbeno bi i te okolnosti koristio u izbornoj kampanji. Očito je njegova procjena da bi on od tog konflikta politički profitirao. Za pretpostaviti je da bi se i ustavnopravni stručnjaci podijelili oko tumačenja Ustava po tom pitanju, a Milanović bi onda ta ustavnopravna prigovaranja doveo u kontekst njegovih argumentacija u vezi s imenovanjem Glavnog državnog odvjetnika Ivana Turudića, koji će mu očigledno biti glavna meta u izbornoj kampanji.
Nesporno je da predsjednik RH po Ustavu ne može obavljati nijednu drugu javnu ili profesionalnu dužnost i nakon izbora za predsjednika RH mora podnijeti ostavku na članstvo u političkoj stranci. Biti politički kandidat na listi jedne od političkih stranaka apsolutno je nespojivo s dužnošću predsjednika RH. Inače, nema ustavnih prepreka da se Milanović politički angažira ako prethodno podnese ostavku predsjedniku Ustavnog suda i obavijesti predsjednika Hrvatskog sabora. Ustav propisuje da u slučaju ostavke, "dužnost privremenog predsjednika Republike po sili Ustava preuzima predsjednik Hrvatskog sabora". Sabor je raspušten, ali već je Ustavni sud zauzeo stav da predsjednik Hrvatskog sabora obnaša dužnost predsjednika sve do izbora predsjednika u novom sazivu, dakle privremeni predsjednik bio bi Gordan Jandroković.
U tom slučaju on "povjerava mandat za sastavljanje Vlade osobi koja, na temelju raspodjele zastupničkih mjesta u Hrvatskom saboru i obavljenih konzultacija, uživa povjerenje većine svih zastupnika". Jandroković bi bio u sukobu interesa s obzirom da će predvoditi jednu od HDZ-ovih kandidacijskih listi. Eventualno rješenje moglo bi biti u činjenici da se izbori za novog predsjednika RH moraju održati u roku od 60 dana od dana preuzimanja dužnosti privremenog predsjednika Republike, bilo ako Milanović da ostavku ili ako dođe do prestanka njegove dužnosti po sili Ustava, a u povodu odluke Ustavnog suda. Izbori za predsjednika Republike mogli bi se održati kad i parlamentarni, a najkasnije do kraja svibnja, pa bi tada novi predsjednik mogao preuzeti i povjeravanje mandata za sastav Vlade.
VIDEO Milanović najavio da ide na parlamentarne izbore
Tak nekaj samo kod nas ima, samo kod nas u EU zoni, baš smo ozbiljan narod i mi i naši zakoni