UN je ovih dana objavio izvješće s alarmantnim podatkom da zagađenje okoliša pridonosi većem broju smrtnih slučajeva širom svijeta nego COVID-19. Najmanje devet milijuna prijevremenih smrti prouzročili su zagađenja ili toksini iz okoliša, što je dvostruko više od broja smrtnih slučajeva evidentiranih u prvih 18 mjeseci pandemije. U svijetu od bolesti povezanih s onečišćenjem okoliša umire svaki šesti stanovnik, a preuranjenoj smrti najviše pridonosi zagađenje zraka, koje, kako procjenjuju u UN-u, uzrokuje oko sedam milijuna smrtnih slučajeva godišnje!
Ovisimo i o susjedima
Istražili smo kakva je situacija u Hrvatskoj. Dušikov oksid, etil benzen, ugljikov monoksid, benzen, ozon, lebdeće čestice... Podaci o izmjerenim koncentracijama tih onečišćujućih tvari u zraku u Hrvatskoj svakodnevno se objavljuju na portalu "Kvaliteta zraka u Republici Hrvatskoj" na web-stranici Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja pa građani mogu provjeriti kakvo je stanje u njihovu gradu ako je u njemu postavljena neka od sedamdesetak mjernih postaja. Prema podacima o kvaliteti zraka s 22 mjerne postaje za trajno praćenje državne mreže i 47 mjernih postaja na području jedinica područne (regionalne) samouprave u 2020. (za 2021. još nisu objavljeni), može se zaključiti da je zrak u pojedinim urbanim i industrijskim područjima onečišćen i spada u drugu kategoriju kvalitete, dok je na ostalom teritoriju Hrvatske uglavnom čist ili neznatno onečišćen pa ide u prvu kategoriju kvalitete.
U Hrvatskoj je najprisutnije onečišćenje zraka lebdećim česticama PM10 i PM2,5, odnosno sitnom prašinom, pogotovo u kontinentalnom dijelu. Prekoračenja propisanih graničnih vrijednosti za lebdeće čestice zabilježena su u aglomeracijama Zagreb i Osijek te u industrijskim zonama Sisak, Slavonski Brod i Kutina. Najveći broj dana u kojima su zabilježene povišene koncentracije raspoređen je u hladnijem dijelu godine, kad su dominantni izvori onečišćenja kućna ložišta i promet. Nadalje, zabilježeno je i prekoračenje benzo(a)pirena u lebdećim česticama PM10 u aglomeraciji Zagreb i Industrijskoj zoni Sisak. Prekoračenje dušikova dioksida, čije emisije uglavnom potječu od ispušnih plinova iz motora s unutarnjim sagorijevanjem, nije zabilježeno u 2020. godini, što se može pripisati smanjenoj mobilnosti kao posljedica pandemije COVID-19, navodi se u izvješću.
Prekoračenja prizemnog ozona zabilježena su u zonama Istra i Dalmacija. Zrak je, s obzirom na ukupnu taložnu tvar i metale, bio prve kategorije na svim mjernim mjestima, a isto je bilo i s ugljikovim monoksidom te sumporovim dioksidom. Hrvatska i gradovi u odnosu na gradove u EU, pogotovo istočni dio EU, nisu posebno ugroženi, no pogrešno je, navodi se u izvješću, zaključiti da u Hrvatskoj nema problema s onečišćenim zrakom.
– Hrvatska je u nepovoljnom geografskom položaju tako da velik dio onečišćenja potječe od emisija susjednih zemalja. Zbog toga rješavanje problema u velikoj mjeri ovisi i o aktivnostima za smanjenje emisija koje provode i susjedne države izvršavanjem obveza iz Gothenburškog protokola o suzbijanju zakiseljavanja, eutrofikacije i prizemnog ozona i Konvencije o dalekosežnom prekograničnom onečišćenju zraka – zaključak je.
Siromašnije zemlje ugroženije
Globalno, najviše smrti povezanih s onečišćenjem zabilježeno je u zemljama s niskim i srednjim prihodima. Godišnje u svijetu umre više od 750.000 radnika zbog izloženosti ispušnim plinovima, azbestu i onečišćenju zraka sitnim lebdećim česticama. Utjecaj onečišćenja okoliša na čovjekovo zdravlje povezan je, navode u UN-u, s ostalim ekološkim krizama, poput klimatskih promjena i nestanka biološke raznolikosti. Kemijska industrija pogoršava izvanredna klimatska stanja jer troši više od deset posto fosilnih goriva proizvedenih na globalnoj razini i godišnje ispušta oko 3,3 milijarde tona stakleničkih plinova.
Usto, globalno zagrijavanje pridonosi oslobađanju i ponovnom aktiviranju opasnih onečišćujućih tvari iz ledenjaka koji se otapaju, a odmrzavanje perfmafrosta moglo bi osloboditi brojne viruse i bakterije. Catherine Ganzleben, voditeljica tima za onečišćenje zraka, okoliš i zdravlje u Europskoj agenciji za okoliš, upozorila je da su ljudsko zdravlje i zdravlje ekosustava neodvojivo povezani.
– Glavni su neposredni rizici za zdravlje onečišćenje zraka i buka, posebno u većim gradovima. Klimatske promjene dugoročna su egzistencijalna prijetnja našem načinu života. One, među ostalim, dovode do neposrednog gubitka života zbog toplinskih valova, šumskih požara i poplava te dugoročnijih prijetnji proizvodnji hrane prouzročenih promjenama u vremenskim uvjetima. Primjećujemo i promjene u rasprostranjenosti zaraznih bolesti s obzirom na to da se insekti, kao vektori koji prenose te bolesti, pomiču sjevernije kako klima postaje sve toplija. Osim toga, utvrdili smo da su određene kemikalije opasne za zdravlje – napomenula je Ganzleben.
Prema procjeni Svjetske zdravstvene organizacije, svaki osmi smrtni slučaj u Europi posljedica je onečišćenja okoliša.
– Siromašniji građani, djeca, starije osobe i osobe koje pate od zdravstvenih problema više su izloženi opasnostima za zdravlje koje proizlaze iz okoliša. Ta neravnomjerna raspodjela rizika dodatno pogoršava postojeće zdravstvene nejednakosti u Europi – upozorava.
Alberto González, stručnjak za kvalitetu zraka u Agenciji, rekao je da se onečišćenje zraka smatra glavnim rizikom za okoliš u Europi. Izloženost sitnim česticama u Europi je 2018. prouzročila više od 400.000 smrtnih slučajeva koji su se mogli spriječiti.
– Ti su smrtni slučajevi uglavnom bili posljedica kardiovaskularnih i respiratornih bolesti te raka. Međutim, osim tih vrlo ozbiljnih bolesti, sve je više dokaza da izloženost onečišćenju zraka ima i druge učinke na zdravlje. Među njima možemo navesti novi oblik dijabetesa tipa 2, sistemske upale ili poremećaje mentalnog zdravlja kao što su Alzheimerova bolest i demencija – nabrojio je.
Opasan poremećaj sna
Kad je riječ o konkretnim učincima na zdravlje, prema procjenama, kronična izloženost buci u Europi godišnje pridonese nastanku 48.000 novih slučajeva bolesti srca i uzrokuje 12.000 slučajeva preranih smrti. Osim toga, 22 milijuna ljudi izloženo je visokom stupnju kroničnog smetanja, a 6,5 milijuna ljudi pati od visokog stupnja kroničnog poremećaja sna. Dugotrajna izloženost finim česticama može prouzročiti aterosklerozu, neželjene ishode trudnoće i bolesti dišnih putova kod djece, a istraživanja upućuju i na moguću vezu između neurološkog razvoja, kognitivne funkcije i dijabetesa te naglašava uzročno-posljedičnu vezu između lebdećih čestica i kardiovaskularnih bolesti, odnosno smrti prouzročenih bolestima dišnih putova, naveo je prof. dr. Tahir Sofilić u radu "Zdravlje i okoliš", koji je izdao Metalurški fakultet. Sve veći problem su metali, od olova i kadmija do žive, kroma i bakra.
Video - Znanstvenici treniraju krave na toalet: Tako će smanjiti onečišćenje voda i emisiju stakleničkih plinova.
Više ljudi umre od štucanja nego od Covida.