Sankcije uvedene Moskvi zbog invazije na Ukrajinu potiru petnaestak godina gospodarskog napretka u Rusiji i 30 godina integracije sa Zapadom, navodi se u izvješću Instituta za međunarodne financije (IIF) objavljenom u srijedu.
No utjecaj tih mjera teško je predvidjeti jer ovise o mogućim novim sankcijama s jedne strane i o mogućem odgovoru Rusije, napose u energetskom sektoru, s druge.
Rat bi za ruskog predsjednika Vladimira Putina mogao biti skup, ali sankcije ne djeluju "kao da stisneš prekidač", rekla je ekonomistica u IIF-u Elina Ribakova na tiskovnoj konferenciji.
IIF u svom zadnjem izvješću predviđa da će rusko gospodarstvo pasti 15 posto ove godine i još 3 posto u 2023.
Financijske sankcije - napose smanjena sposobnost Moskve da vraća vanjski dug - rast cijena i odlazak stranih tvrtka iz zemlje usporavaju inozemnu potražnju i tako "pogoršavaju kratkoročne, srednjoročne i dugoročne gospodarske izglede".
Autori izvješća ističu da će se "teže posljedice još osjetiti".
Elina Ribakova je rekla da su sankcije uzdrmale globalne lance vrijednosti. U tome vidi "raspad 30 godina ulaganja i povezanosti s Europom".
Izvršni dopredsjednik IIF-a Clay Lowery misli da ocjena uspjeha sankcija uvedenih Rusiji ovisi o tome što vlade žele postići.
"Ako se želi naškoditi gospodarstvu (...), sankcije će sigurno imati učinka" i on će se povećavati, rekao je novinarima.
No dosad se pokazalo da sankcije nisu bile djelotvorne kada je riječ o promjeni politike, dodao je.
Mene ne zanimaju Rusi. Zanima me što će EU napraviti da mi imamo što je moguće manje štete od rata u rusiji. SAD neće ništa napraviti, to znamo, ali me zanima da li će stvarno cijena litre goriva od 1.1.2023. u Hrvatskoj biti 2,80 eura.