Je li Vlada premijera Andreja Plenkovića reformska? Zasad se čini da nije s obzirom na to da su planovi oko privatizacije i aktiviranja državne imovine gotovo potpuno stali iako je upravo u tu svrhu osnovano Ministarstvo državne imovine. A od poreza na nekretnine, koji je bio preporuka Europske komisije, naglo se odustalo.
Županije ostaju
– Europska komisija preporučila je uvođenje poreza na nekretnine s obzirom na to da je ta imovina puno manje opterećena nego što je porez na rad i kapital. Odgodom primjene tog poreza, na još većem gubitku će biti lokalne jedinice, kojima je to trebao biti izvor prihoda – komentira ekonomski analitičar Damir Novotny.
Sada je u prosjeku njihov udio u samofinanciranju oko 30 do 40 posto. Što se tiče smanjenja općina i županija, svi će analitičari reći da je ta odgoda očekivana jer do sada ni jedna Vlada nije imala hrabrosti provesti je.
Da vjerojatno neće ni ova, jasno je iz odgovora premijera u intervjuu Jutarnjem listu u kojem je kazao kako smatra da županijski ustroj treba postojati i dalje, a da je, što se tiče reforme nižih jedinica, “potrebno razmotriti fiskalne i funkcionalne aspekte, ali uz dijalog i konsenzus lokalnih sredina”.
Novotny smatra da možda općine ne bi trebalo dirati, ali da se njima treba učinkovitije upravljati. Broj županija se pak, smatra, mora smanjiti. Savjetnik guvernera HNB-a Ante Žigman smatra da bi Vlada mogla napraviti niz manjih reformi koje ne proizvode velik trošak kao što je Zakon o fiskalnom povjerenstvu, centralni obračun plaća..., a i smanjiti administrativne prepreke i profesionalizirati administraciju ukidanjem pomoćnika ministara. Vlada je odgodom nekih reformi u gospodarstvu pokrila onu glavnu reformu – spašavanje Agrokora, koje za sada ima učinka.
Politički analitičar Slaven Letica drži pak kako sama ideja da ova Vlada nije reformska ne mora biti argument protiv te Vlade.
– Pomamu za reformama na političku je scenu uveo Most. A treba znati da svaka reforma ima i pluseve i minuseve i da košta i da se za nju treba ozbiljno pripremati. Pošto-poto raditi nekakvu reformu nije dobro – drži Letica. Mnogo većim problemom od nedostatka velikih reformi za Leticu je to što premijer Plenković, kaže, nema dobro posložene osobne prioritete.
No nisu gospodarska pitanja jedina u kojima se vidi da aktualna Vlada voli “podići ručnu”. Sve su očitija i neslaganja na relaciji Plenković – ministrica obrazovanja Blaženka Divjak pa se postavlja logično pitanje što će, i hoće li, išta biti, s kurikularnom reformom. Odnosno, tko će preživjeti, ministrica obrazovanja Blaženka Divjak, koja želi “zasjesti” na čelo Povjerenstva za provedbu strategije obrazovanja, ili Dijana Vican, aktualna šefica spomenutog Povjerenstva koja ima potporu premijera.
Poveznica s desnim krilom
– Premijer će u jednom trenu morati donijeti odluku hoće li ili neće pustiti obrazovanje potpuno HNS-u. No ako im to pusti, onda će se sresti s ozbiljnim problemima unutar same stranke – kaže Letica.
Da će se Plenković teško odlučiti prepustiti do kraja resor obrazovanja HNS-u, drži i politički analitičar Žarko Puhovski.
Naglašava da je Dijana Vican za premijera poveznica s desnim krilom HDZ-a i, ako nju žrtvuje, otvorit će sukobe na više strana, a to je nešto što želi izbjeći. Puhovski dodaje i kako se generalno vidi da je Plenković odlučio program Vlade zamijeniti za njezin opstanak.
– Ispada da se svaki dan bave time imaju li 76 ruku u Saboru ili nemaju. Što je očekivano jer Vlada sastavljana na ovaj način je skupa. Plenković mora stalno kao baletan paziti hoće li mu i kada netko minu podmetnuti i zbog toga igra na sigurno. Prvo predloži neki plan, a ako reakcije postanu zabrinjavajuće, povuče se – objašnjava Puhovski, koji zbog svega i dalje vjeruje da su novi parlamentarni izbori izgledni do kraja godine.
Ključ svih reformi je promjena izbornog zakonodavstva. Dokle god predsjednik neke stranke stavlja svoje intimuse na izborne liste za Sabor, dotle će oni koji uđu u Sabor biti lojalni predsjedniku partije a ne narodu koji je glasao za listu. Pa onda samo jedan preferencijalni glas.. Kako ocekivat reforme kada predsjednil stranke koji je ujedno i predsjednik vlade može lako kontrolirati saborske zastupnike koje je sam postavio na izborne liste?