Pravo birati predsjednika Republike u nedjelju, 29. prosinca ima 3.762. 221 birača, objavilo je Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije. Rješenjem ministra pravosuđa, uprave i digitalne transformacije zaključen je popis birača za predsjedničke izbore, u kojemu je, u odnosu na iste izbore prije pet godina, 92. 526 birača manje.
S prebivalištem u Hrvatskoj po općinama i gradovima je 3. 512. 226 birača, od čega 6. 879 prethodno registriranih, dakle onih koji će glasovati u inozemstvu. Tek nešto manje od 250.000 birača bez prebivališta u Hrvatskoj je aktivno registrirano, bilo po službenoj dužnosti ili na osobni zahtjev. Pravo glasa na predsjedničkim izborima ima oko 11.000 birača manje nego ih je imalo na travanjskim izborima za Hrvatski sabor.
Dvodnevna izborna šutnja uoči nedjeljnih izbora 29. prosinca za predsjednika Republike traje cijelu subotu i nedjelju do 19 sati, odnosno do zatvaranja biračkih mjesta kojih će u Hrvatskoj i u inozemstvu biti otvoreno 6755. Dok je na snazi šutnja, zabranjena je svaka izborna promidžba, objavljivanje procjena izbornih rezultata, kao i objavljivanje prethodnih, neslužbenih rezultata izbora. Zabranjeno je i objavljivanje fotografija kandidata u sredstvima javnog priopćavanja, njihovih izjava i intervjua te navođenje njihovih izjava ili pisanih djela.
Iako na predsjedničkim izborima nisu predviđene kazne za prekršitelje, Državno izborno povjerenstvo (DIP) poziva kandidate, stranke koje ih podržavaju te druge pravne i fizičke osobe da izbornu šutnju poštuju. Na osmim predsjedničkim izborima od stjecanja neovisnosti, u nedjelju, 29. prosinca natječe se osmero kandidata. To su aktualni predsjednik i kandidat SDP-a i partnera Zoran Milanović, kandidat HDZ-a i partnera Dragan Primorac, kandidat Mosta Miro Bulj, kandidatkinja Možemo! Ivana Kekin, kandidatkinja stranke Dom i nacionalno okupljanje (DOMiNO) Branka Lozo, te nezavisni kandidati Marija Selak Raspudić, Tomislav Jonjić i Niko Tokić Kartelo.
Službena promidžba krenula je 11. prosinca, no obilježili su je tragedija u OŠ Prečko, te božićni blagdani, zbog čega su kandidati obustavljali ili usporavali svoje aktivnosti. Nedjeljne izbore za predsjednika Hrvatske pratiti će oko 13.400 promatrača što je gotovo upola manje u odnosu na njihov broj prije pet godina kada ih je bilo rekordnih 24.270.
U inozemstvu je prijavljeno samo 25 birača i to u sedam, od ukupno 38 država, u kojima će se birati hrvatski predsjednik. Najviše promatrača je u Njemačkoj, njih 13, u BiH ih je samo četiri (tri HDZ-ova i jedan nezavisnog kandidata Tomislava Jonjića), u Austriji tri, dva u Nizozemskoj te po jedan u Kanadi, Sloveniji i Švicarskoj. Te su promatrače predložili HDZ i nezavisni kandidat Jonjić, doznaje se u Državnom izbornom povjerenstvu (DIP).
Gleda li se broj promatrača po hrvatskim županijama, odnosno Gradu Zagrebu koji ima status županije, najviše će ih biti u Zagrebu (1773), a najmanje u Istarskoj županiji, samo 203. Brojni promatrači, njih čak 1031, pratiti će rad izbornih tijela u Osječko-baranjskoj i Varaždinskoj županiji (812), ali i u Bjelovarsko-bilogorskoj (748), Brodsko-posavskoj (730) i Primorsko-goranskoj županiji (714).
Za praćenje rada izbornih tijela u Hrvatskoj promatrače su predložili HDZ, Most, Možemo, SDP, predsjednički kandidati Ivana Kekin i Tomislav Jonjić, te nevladina udruga Romsko nacionalno vijeće (RNV). Usporedi se broj promatrača koji će na izborni dan pratiti rad DIP-a, a njih je 18, sa brojem promatrača u inozemstvu, kojih je 25, jasno je da za rad glavnog izbornog tijela postoji veliko zanimanje. Svoje promatrače za DIP prijavili su Gong, njih 11, pet je prijavilo RNV-a, a po jednog HDZ i SDP.
Treba precjedniku malo uvesti obaveza i odgovornosti. Ovako samo troši novce,a nikakve koristi. A ako se bira netko tko vodi državu u slučaju rata onda nitko od njih ne zadovoljava kriterije ni kompetencije.