Olupina kod Antikitere, otočića kod Krete, dala je neke od najspektakularnijih nalaza u povijesti. Tamo je negdje u drugoj četvrtini prvog stoljeća prije Krista potonuo rimski brod koji je nosio brojne predmete, dragocjenosti, statue, novac… ali i jedno računalo.
Tražili su samo spužve
Olupinu su pronašli lokalni ronioci tragači za spužvama još 1900. godine. Ubrzo nakon pronalaska otkriven je i predmet koji je očito bio neka vrsta mehanizma koji je vukao podrijetlo od starih Grka, na kojem se isticao jedan veliki zupčanik. Iako nije bilo sasvim jasno čemu je mehanizam zapravo služio, a bilo je i nešto prijepora oko toga da se on prozove prvim poznatim svjetskim računalom, analognim, da budemo sasvim točni.
No 120 godina nakon njegova otkrića znanstvenici s University College of London vjeruju da su uspjeli rekonstruirati drevni mehanizam. Tek je trećina drevnog računala uspjela izdržati test vremena ispod morske vode Sredozemlja, što je sve do sada bilo nedovoljno da se shvati kako je mehanizam funkcionirao i čemu je točno služio. Ranije su studije uspjele dokučiti kako izgleda stražnji dio mehanizma, no sama priroda njegova prilično kompleksnog sustava ostala je nedokučivom. Londonski znanstvenici misle da su u cijelosti razriješili veliku zagonetku koristeći računalno modeliranje i rendgensko snimanje. Sada ostaje tek da se mehanizam rekonstruira u stvarnosti pa da se potvrdi da je doista služio prije svega astronomima, ali i za praćenje olimpijskog ciklusa.
– Sunce, Mjesec i planeti prikazani su na iznimno impresivan način koji dočarava koliko su stari Grci bili briljantni. Naš je model prvi koji objedinjuje sve fizičke dokaze te se poklapa s opisom u znanstvenim napisima ugraviranima na samom mehanizmu – rekao je za BBC prof. Tony Freeth, vodeći autor studije koja je objavljena u znanstvenom časopisu Scientific Reports. Riječ je, dakle, o prvom svjetskom analognom računalu koje je zapravo astronomski kalkulator. Da je doista riječ o mehanizmu toliko kompleksnom koliko bismo to očekivali od računala, svjedoči i na desetke brončanih zupčanika od kojih je bio sastavljen.
Na stražnjoj je strani prikaz svemira koji prikazuje kretanje pet planeta za koje se znalo u vrijeme kada je mehanizam bio napravljen. Uz planete tu su i Sunce, Mjesečeve faze, sve relativno u odnosu na termine velikih događaja poput Olimpijskih igara.
U spomenutom radu grupa znanstvenika kaže kako se radi o naprosto genijalnoj tvorbi koja “kombinira cikluse astronomije Babilona, matematiku s Platonove akademije te drevne grčke astronomske teorije”.
– Naš rad otkriva mehanizam iz Antikitere kao prekrasnu zamisao vrhunski prevedenu u genijalan uređaj koji izaziva sve naše zamisli o tehnološkim mogućnostima starih Grka – naveli su također.
Je li bio Arhimedov?
Ali,nema nikakvih prijašnjih dokaza da su stari Grci ovako nešto doista znali napraviti. Zato će materijalna rekreacija misterioznog mehanizma biti obavljena samo onim tehnikama za koje se zna da su im tada bile na raspolaganju. Dodatna misterija koju ne rješava ni ovaj rad jest što je uređaj radio na tom brodu, za koga je napravljen. Mnogi prije ove grupe znanstvenika tvrdili su da to mora biti sam Arhimed koji je živio upravo u to vrijeme, a nitko o tehnici tada nije znao toliko koliko on.
Olupina je pak rimski brod, a poznato je da je Arhimed ubijen nakon opsade Sirakuze kada oružja koja je konstruirao nisu uspjela spriječiti rimske osvajače. Pitanje je i jesu li istom tehnikom napravljeni i neki drugi uređaji koje tek treba otkriti te postoje li i kopije ovog konkretnog mehanizma.
Pogledajte kako izgledaju sablasno prazne ulice razrušene Petrinje
