Saborsko Antikorupcijsko vijeće pozvalo je danas DORH i USKOK da utvrde jesu li Uprava i Nadzorni odbor Ine imali saznanja o financijskim s plinom zbog čega je iz tvrtke izvučeno oko milijardu kuna. Sažetak je to sjednice toga saborskog tijela koje je nakon sat vremena zasjedanja prihvatilo pet zaključaka koje je predložio predsjednik Vijeća Nikola Grmoja (Most). On je uvodno podsjetio i s kakvim se sve opstrukcijama Vijeće moralo nositi u svom radu.
"Svi se sjećate s kakvim smo se opstrukcijama susreli. Vladajući su negirali pravo da uopće možemo održavati saslušanja. Opstrukcije su bile i u slanju određenih saborskih zastupnika koji su početkom saslušanja rad Vijeća nastojali prikazati kao cirkus. Usto, dio svjedoka koje smo zvali na saslušanja odbijao je doći, a mi nikoga ne možemo prisiliti da se odazove saslušanju", naveo je Grmoja.
Hrvatska u svojstvu dioničara Ine treba poduzeti sve mjere kako bi se model upravljanja Inom, u kojemu su se prilikom donošenja nekih odluka zaobilazili Uprava i NO, uskladio s odredbama Zakona o trgovačkim društvima, a sve to s ciljem smanjenja koruptivnih rizika. Pozivaju se nadležna tijela Hrvatske da utvrde jesu li Uprava i NO Ine, odnosno pojedini članovi tih tijela, u inkriminiranom vremenu imali saznanja o nedavnoj aferi s plinom u Ini s obzirom na da su bivši članovi tih upravljačkih tijela INA-i Nacionalnom vijeću potvrdili da afera takvih razmjera u tim tijelima društva nije mogla proći nezamijećeno. Hrvatska treba na transparentan način dostupan javnosti utvrditi u čemu se sastoji njezin poseban interes u Ini, koji se ciljevi ostvaruju putem tog posebnog interesa i kako se taj interes namjerava ostvariti u uvjetima gdje strateški partner ima prevladavajući utjecaj na donošenje ključnih poslovnih politika u Ini. Tri su ovo zaključka Antikorupcijskog vijeća koja su jednoglasno prihvaćena.
Preostala dva zaključka prihvaćena su uz jedan suzdržan glas, onaj Krešimira Planinića. A četvrti zaključak kaže kako okolnosti gašenja Inine rafinerije nafte u Sisku pokazuju da do gašenja rafinerije nije moglo doći bez znanja i odobrenja hrvatske Vlade Hrvatske i premijera, posebice ako se uzme u obzir da je obveza strateškog partnera na ulaganje u sisačku rafineriju bila određena ugovorom između Hrvatske i MOL-a o međusobnim odnosima dioničara. Na kraju, petim se prihvaćenim zaključkom tvrdi kako "slučajevi Vesne Balenović i Predraga Sekulića pokazuju da su i Ina i mjerodavna tijela Hrvatske zanemarili doprinos zviždača u otkrivanju korupcije u Ini te ih propustili na adekvatan način zaštititi".
Tijekom rasprave prije samog glasanja o donošenju i usvajanju zaključaka, Krešimir Planinić reče kako se tijekom prijašnjih godina pokazalo da što sve vlade misle o interesu Hrvatske kada je riječ o Ini. "Svi su oni u tim vladama mogli tvrditi da je Ina firma od strateškog nacionalnog interesa, no pokazalo se kroz povijest i kroz saslušanja na ovom Antikorupcijskom vijeću da nitko za Inu nije mario", reče Planinić, da bi Grmoja dodao: "Ako je nešto proglašeno strateškim interesom, onda je jasno da će država naći načine kako da te strateške interese zaštiti".
Mirela Ahmetović (SDP) ukazala je pak na činjenicu kako su javna saslušanja na Vijeću pokazala da Hrvatska ne samo da pod kontrolom nema naftna poslovanja, nego da pod kontrolom nema energetske politike. Založila se pritom za ujednačavanje i definiranje "posebnih državnih interesa". "Ne bih htjela da na kraju ostane samo neka 'kič izjava' kako je nešto od posebnog interesa Hrvatske. I što onda?!", kazala je Ahmetović.
"Posebno bih htjela naglasiti opstrukciju premijera Andreja Plenkovića. On je bio pozvan na saslušanje, ali njegovo podcjenjivačko neodazivanje smatram jednim od pokazatelja udara na institucije države i pokazateljem kako HDZ doživljava institucije. Kada sam nedavno o parlamentarnom nadzoru u drugim državama razgovarala sa zastupnicima iz tih država te kada sam ih pitala što bi se dogodilo da se predsjednik njihove vlade ne odazove na poziv bilo kojeg tijela parlamenta, to je moje pitanje doživljeno gotovo kao uvreda. Uzvratili su mi da je tako nešto nezamislivo jer bi to značilo kraj političke karijere tog predsjednika vlade. Antikorupcijsko vijeće je formirano posebnom odlukom Sabora, što znači da ima malo veći značaj te ima specifične zadaće i neodazivanje na poziv toga tijela znači da Andrej Plenković pljuje po svim antikorupcijskim strategijama i dignitetu djelovanja javnih tijela. U Njemačkoj istražna povjerenstva imaju ovlasti iz kaznenog zakona, što znači da javna tijela mogu prisilno dovoditi bilo koga tko je pozvan na saslušanje", istaknula je Dalija Orešković (Centar) dometnuvši kako je "Ina, nažalost, sad jedna izgubljena kompanija". "Vlada ima moć štiti svoje nacionalne interese, ako za to ima volju. Ali hrvatska Vlada to ne čini", zaključila je Orešković u raspravi prije glasanja.
"Svaki narod i država imaju prijelomne trenutke koji zahtijevaju i mudrost i hrabrost. Slučaj Ine jest jedan takav trenutak. I taj je slučaj izazvao šok kod građana. I on je razotkrilo stanje u institucijama države. Ovo bi tijelo trebalo konstatirati da je Hrvatska u ustavnoj krizi jer u Ini nestale milijarda kuna, a nitko ništa ne primjećuje. Slučaj Ine je pokazao stvarno stanje i pravosuđa i medijsko političke scene. Na ovako brutalnim slučajevima padaju vlade, a kod ne samo da ne pada Vlada nego se kod nas o tom slučaju uopće ne raspravlja. Ako državne službe nešto skrivaju, onda nastaje pravni nered. U slučaju Ine nitko više nije u istražnom zatvoru. Nije se istraživalo nadređene, što je dokaz da se istragom oko Ine manipulira i stvarni se akteri skrivaju. DORH, Uskok, SOA i policija moraju istražiti sve činjenice. Ako to ne učine, oni su sudionici u kaznenom djelu", kazala je Karolina Vidović Krišto (OIP) založivši se da Vijeće zaključi kako se istraga o Ini sprečava.
Orešković je potom upozorila kako Vijeće nema nikakve istražne ovlasti. "Ovo tijelo ima jedino ovlast javne riječi", naglasila je Dalija Orešković, da bi Vidović Krišto ponovno postavila pitanje zašto u istražnom zatvoru nisu svi oni koji su pod sumnjom jer u slučaju Ine sve nije mogla raditi samo jedna osoba.
"Što je sa svim razinama koje su trebale obavljati nadzor? Kako je mogla nestati milijarda kuna, a da nitko to ne zamijeti?! Jedna osoba nije mogla napraviti sve, već je to morao napraviti cijeli jedan komplot. Kako SOA, DORH, Uskok i policija ništa nisu vidjeli?! Da se tako nešto dogodi u Njemačkoj ne samo da bi pala vlada, nego bi sve institicije bile u izvanrednom stanju. Hrvatska jest u ustavnoj krizi i državna tijela sprečavaju istragu", ponovila je Vidović Krišto.
Na kraju, sjednicu je nakon glasanja zaključio Grmoja kazavši: "Andrej Plenković je neodazivanjem na saslušanje jasno pokazao što misli o rasvjetljavanju ove afere i borbi protiv korupcije. Ali ne samo to, vladajući su javno pozivali ljude da se ne odazovu saslušanjima. Branko Bačić je javno poručivao ljudima: 'Ne trebate se odazvati na poziv Antikorupcijskom vijeću'. No uz sve navedene opstrukcije, mogu reći - odradili smo dobar posao."
Prvo nisam stranački opredijeljen tako da su mi svi podjednako mrski počem od HDZ pa zadnje tamo neznam kak se zove stranka bez nekog rejtinga ali ove predstave nekih samozvanih antikorupcionaša su samo neki pokušaji da ih se vidi i čuje kako oni nešto rade jer u stvarnosti ne mogu učiniti ništa doli glumiti obične "zgubidane".Totalno nesposobna ekipa kojoj ne bi povjerio voditi niti mjesnu zajednicu pogotovo ne vatrogasno društvo jer bi sami zapalili vatru umjesto da istu ugase.