Plaćeni kao da nemaju diplomu

Apsurd: Vode doniranje tkiva i zahvate na srcu, a za sustav ih - nema

Ivica Benko
Foto: Jurica Galoić/Pixsell
1/5
24.05.2019.
u 16:28

Diplomirane medicinske sestre i tehničari rade iznimno zahtjevne i stručne poslove, a plaćeni su kao da nemaju diplomu

Kateterima kroz preponsku žilu uz pomoć navigacijskog sustava pacijentu su ušli u srce, tražili i našli izvor aritmije te ga, laički rečeno, spalili i tako potpuno izliječili aritmiju. Tu navigaciju, sve te aparate potrebne za takvo liječenje srca vodi Ivica Benko koji kardiolozima KBC-a Sestre milosrdnice daje informacije gdje se nalaze u srcu, prati rad srca, kontrolira da ne bi došlo do neželjenog događaja.

Ispred njega je nekoliko ekrana na kojima sve to prati, slušalice preko kojih komunicira iz kontrolne sobe s kardiologom s druge strane stakla. Za razgovor uhvatili smo njegov slobodan trenutak tek navečer, a taj je medicinski tehničar dan kasnije već išao dalje educirati i dijeliti svoje znanje u drugu bolnicu. Iza njega je tisuće asistiranih procedura, više od 30 objavljenih publikacija, Europsko kardiološko društvo certificiralo ga je specijalistom za elektroničke ugradbene srčane uređaje, u spomenutoj bolnici u Vinogradskoj vodi odjel za elektrostimulaciju i elektrofiziologiju srca… Sve to sa završenim postdiplomskim studijem sestrinstva koji mu ova država ne – priznaje.

Ablacija jedan od poslova

Visoka stručna sprema tog čovjeka i njegovih kolega koji su se visoko obrazovali u sestrinstvu, u hrvatskim tvrdim propisima jednostavno ne postoji. Godinama se na to upozorava, ali se ništa ne mijenja. U praksi postoje ovakvi svijetli pojedinačni slučajevi gdje bolnica priznaje edukaciju i vidi sposobnost svojih medicinskih sestara i tehničara. Tako je Vinogradska uz ovog čovjeka i cijeli tim liječnika i sestara prepoznata i imenovana službenim edukacijskim centrom Europskog kardiološkog društva. Jedini u Hrvatskoj i jedan od samo 16 u cijeloj Europi.

– Edukacija u Hrvatskoj za to nije postojala, obično se pohađa negdje u inozemstvu kamo su me liječnici vodili jer moraju imati nekoga tko će ih moći pratiti. Moj je posao potpora njima, brinem se za sve te strojeve, opremu, u neku ruku ja sam im kao kontrola leta. Za primjer koliki je to pothvat našeg tima, navest ću da primjerice u Njemačkoj ima 300 takvih dvorana i ondje postoje tri centra za edukaciju. Kod nas ima osam dvorana i jedan edukacijski centar te k nama dolaze i kolege iz susjednih zemalja. Zadnjih godinu dana bavim se i pedijatrijskom aritmologijom, slično je kao kod odraslih, ali zapravo puno drukčije – kaže Benko o postupku ablacije, koji je samo jedan od njegovih poslova. Tu je i praćenje pejsmejkera, u interventnom je timu kardiologije za hitna stanja poput infarkta. Uza sve svoje diplome i edukaciju, Ivica Benko ima plaću prvostupnika. Baš kao i njegova kolegica, visokoobrazovana medicinska sestra Danijela Rac, koordinatorica za tkiva u toj zagrebačkoj bolnici. Kada u Vinogradskoj umre pacijent, ona je prva koju se o tome obavještava, a potom slijedi niz procedura i postupaka za koje je educirana jer će u konačnici procijeniti i provjeriti je li preminuli kandidat za darivatelja tkiva. Razgovarat će s obitelji i nadalje organizirati svaki detalj.

Foto: Davorin Višnjić/PIXSELL

 

– To su ljudi koji su doživjeli najteži trenutak u životu, na smrt nitko nije spreman bez obzira na to je li riječ o pacijentima koji su bili dugo bolesni ili o nagloj smrti. Susrećem se s obiteljima i to je psihički vrlo iscrpljujuće. Ako obitelj na to pristane, dogovaram s voditeljem eksplantacijskog tima vrijeme kada će se obaviti postupak. Odlazi se u dvoranu za obdukciju i procedura je jednaka kao i kod svih drugih operacija. Nakon toga se tkivo pakira, šalje vrlo opsežna dokumentacija i transportira u banku tkiva i stanica na Rebro te se krv šalje na serologiju. Bankira se tkivo rožnice i ostala očna tkiva, glava bedrene kosti, srčani zalisci, krvne žile, hrskavice, sva tkiva koja se mogu koristiti u liječenju ljudi – pojašnjava Rac, čije obrazovanje zakon ne priznaje. Kako kaže, dijete je Vinogradske bolnice u kojoj je završila srednju školu, 20 godina radila u jedinici intenzivnog liječenja te se ujedno tijekom cijelog života i rada i školovala. Godinama bila je članica tima za multiorganske eksplantacije te, među ostalim, završila tečaj za transplantacijske koordinatore u Barceloni.

Zahvala svim donorima

– Imala sam sreću da je ova bolnica prepoznala potrebu za visokoobrazovanim sestrama. Danas sam ovdje gdje jesam i imam priliku pokazati da mogu sve to raditi. Medicinske sestre i tehničari rade sve više jer medicina svakodnevno ide naprijed i obrazovanje je imperativ za budućnost naše profesije – kaže Rac koja je desetak godina bila tajnica Hrvatskog društva medicinskih sestara anestezije, reanimacije i intenzivne skrbi, dodajući zahvalu obiteljima svih donora što su nekomu spasili život.

Uredba o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama ne poznaje radna mjesta medicinskih sestara i tehničara visoke stručne spreme. Dok je tomu tako, njihova plaća i odgovornost ne prate ono za što su obrazovani i što rade. Osim medicinskih sestara i tehničara, isti problem imaju, pojašnjava Biserka Režek, dipl. med. sestra i glavna sestra KBC-a Sestre milosrdnice, visokoobrazovane primalje, fizioterapeuti, radiološki tehnolozi, laboratorijski djelatnici itd. Ostaje pitanje: koliko će još svi oni čekati da se ispravi taj propust?

Komentara 10

NO
Nordik
16:52 24.05.2019.

Koliko dana dajete ovoj državi do propasti?

GR
gragakarlovac
17:12 24.05.2019.

imamo Hrvatistan!

IB
iva.begovic
07:40 25.05.2019.

Za doniranje tkiva i organa, pitaju obitelj, iako ne moraju. Naši su propisi, naime, tako skrojeni da ako umrli nije za života, dao izričitu izjavu kod svoga liječnika obiteljske prakse po tom pitanju, tada se smatra da nije imao ništa protiv. U toj začkoljici je i tajna uspjeha Hrvatske, to je jedino po čemu smo prvi u EU - broj transplantacija. A način na koji je to izvedeno za mene je poraz ljudskih prava i sloboda. Kao da smo ovce, a ne ljudi.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije