Upoznajte Ardi! Izravno s naslovnice posebnoga broja magazina Science ulazi u udžbenike kao dosad najstariji poznati hominid. Sa 4,4 milijuna godina starosti ta je ženka zasjela na tron kao dosad najstariji cjeloviti kostur hominida.
Pripada rodu ardipiteka, koji se po obliku zdjelice jasno razlikuje od australopiteka. Najstariji iskopani fosilni dijelovi kostiju njenih rođaka datiraju se u razdoblje prije 5,8 milijuna godina. Na temelju svih dosad prikupljenih dijelova anatomije različitih primjeraka iz različitih razdoblja pronađenih u etiopskoj Afarskoj zavali i porječju rijeke Awash možemo imati predodžbu o samo 45 posto anatomije ardipiteka.
Mukotrpno sastavljanje
A Ardi je sama donijela 125 djelića kostura, na čijem je sastavljanju i anatomskoj rekonstrukciji 47 znanstvenika različitih struka radilo 17 godina – a danas su zajedno predstavili cjelovitu sliku sastavljene slagalice.
Pronađen je komplet koščica lubanje koji je omogućio njenu potpunu rekonstrukciju, nekoliko kralježaka, većina kostiju zdjelice, dvije kosti desne podlaktice i gotovo sve kosti obje šake, butna kost i savršen par potkoljenica i fibule, te gotovo oba cjelovita stopala. Računala su omogućila da se nedostajući dijelovi podudare sa svojim simetričnim parovima pa je tako dobiveno više od 90 posto kostura. Ostale prijelazne oblike, poput veličine rebara između dvaju, bio je za računala lak posao.
Posebno je teško bilo pouzdano sastaviti samu lubanju jer je bila zdrobljena. Najveća krhotina bila je tek malo duža od 6 centimetara. Mnogo je teža matematika bila proračunati veličinu mišića koji su upravljali tim skeletom. Mnogo su vremena istraživači potrošili i da se nedvojbeno ustanovi da je tijelo Ardi bilo prekriveno gustom dlakom.
Po tlu se kretala na dvije noge mnogo skladnije nego čimpanze i gorile. Oni su pomaganje šakama “izumili” znatno kasnije. Duge kosti ruku, široki dlanovi i spretna stopala odaju da je od velikih grabežljivaca mogla lako pobjeći na drvo i kroz krošnje dalje od opasnosti.
Popravljene pretpostavke
Znanstvenici tvrde da je Ardi vrlo blizu raskrižju odakle se prije sedam milijuna godina razvoj rascijepio prema čovjekolikim majmunima, čimpanzama i gorilama, koji su nastavili živjeti svojim majmunskim životima.
Dakako, provjeravale su se i uspoređivale sve pojedinosti, sličnosti i razlike anatomije Ardi s ljudskim kosturom i kosturima čovjekolikih majmuna pa su pronađeni fosili mogli biti vjerodostojnije “zaokruženi”. Prije se vjerovalo da bi hominid otprije 4,5 milijuna godina morao biti sličniji čimpanzama.
jadranka, ko pljunuta!