Iako je prošla godina dana od razornog potresa na Banovini, ljudi i dalje žive u kontejnerskim naseljima i drugim privremenim smještajima jer njihovi domovi još nisu obnovljeni. Zastoj u obnovi u Večernjakovom Političkom intervju tjedna komentirala je danas predsjednica Hrvatske komore arhitekata Rajka Bunjevac.
Je li se moglo brže?
Mi zaista ne vidimo da je krenula obnova. Moramo pokazati nezadovoljstvo tim procesom kada vidimo ljude po kontejnerima kako već drugu zemlju se smrzavaju daleko od svojih domova. Oni koji odlučuju nisu donijeli pravodobne i ispravne odluke da bi se cijeli proces pokrenuo.
U čemu je najveća kočnica?
Najveći problem je u konceptu obnove koji je postavljen Zakonom o obnovi. Zakon nije sagledao problematiku, nije gledao sustavno na problem obnove već se točkasto bavio pojedinim temama. Prvenstveno je u prvoj fazi zakomplicirao administrativnu fazu prijava, koju su onda izmjenama pokušali riješiti, ali i dalje kroz takav zakon nije riješen proces, kako će se on odvijati i dovršiti.
Dekan arhitektonskog fakulteta je istupio iz Savjeta za obnovu jer tvrdi da struka nije konzultirana u odabiru tipskih kuća. Slažete li se s tom ocjenom?
Slažem se s tom ocjenom, ali ono što je možda važnije za naglasiti je da cjelokupna arhitektonska struka nije zadovoljna procesom. Odabir kuća na Banovini je samo jedna karika u tom lošem procesu koji je sada isplivao na površinu.
Mi smo dali način kako to sve provesti. Moram priznat da smo bili jako razočarani u devetom mjesecu kada je izašao izmijenjen program mjera, a kasnije i izmjena zakona, da ništa nisu akceptirali od naših sugestija i dokumenata koje su fakulteti i komore napravili.
Koji su najveći problemi u novom programu mjera? Što mu nedostaje da bi obnova bila efikasna?
Cijelom tom procesu nedostaje jedna jasna linija kako će se provesti. Puno je stramputica i nepoznatih puteva, prvenstveno u organizacijskom pogledu. Konkretno, prema našoj arhitektonskoj viziji, prije svega treba predložene smjernice za projektiranje zgrada donijeti Vlada odlukom. Mi smo dali prijedlog, to treba biti uvjet za projektiranje bilo koje zamjenske zgrade. Treba prije svega donijeti smjernice za projektiranje, treba neovisno stručno tijelo procijeniti koja rješenja od postojećeg korpusa doniranih projekata su prihvatljiva za obnovu ili nisu. Treba odabrati nekoliko njih koji su najpogodniji i u smislu kvalitete, i u smislu prostornih karakteristika, i u smislu cijene, instalacija i onih okvira koji su potrebni za statiku i sve ono što objekt mora zadovoljiti. Tek nakon toga se može ići u razradu odabranih rješenja i nabavu tih zgrada. Nama je potpuno nejasno po kojim su kriterijima odabrali dva projekta za zamjenske obiteljske kuće.
Vi tvrdite da postoje i drugi donirani projekti koji su potpuno gotovi, ne na razini idejnog rješenja.
Tako je. Neki su na razini idejnog rješenja i mogu se razraditi i ako se to dogovori, to se može razraditi ponovnom donacijom. Mi tu govorimo o cijenama po projektu od 2000 do 3000 eura. Ne govorimo o enormnim nabavama. Uvjerena sam da kolege čija rješenja bi bila izabrana da su spremni donirati. Sve komore bi bile spremne donirati svoj dio projektne dokumentacije ako se tkao dogovorimo.
Dobro, ali drugi donator je jednostavno doveo projekt do kraja i poklonio ga. Kratki su nam rokovi. Vrijeme prolazi, obnove nema.
Uopće nije pitanje donacije. Arhitektonski fakultet je u veljači dostavio idejna rješenja, da je tada donesena odluka da će se neki od tih doniranih rješenja ići u razradu, uvjerena sam da bi tipski projekti do četvrtog ili petog mjeseca bili donirani.
Jeste li razgovarali o tome jesu li im uopće prihvatljiva ta idejna rješenja?
Oni i danas s tom knjigom mašu i pozivaju se na nju, a nude nam nešto što je tri razine kvalitete ispod toga. Oni su prihvatili ta rješenja i nisu rekli ta nam rješenja ne odgovaraju, ali su nepoznatim kanalima došli do sasvim drugog rješenja, koje je u svim karakteristikama neprihvatljiv.
Dajte mi primjer zašto je neprihvatljiv. Moraju li se ljudi bojati za svoju sigurnost?
Problem s ponuđenim modelom je što je ispod akademske razine projekta jednog arhitekta. U svim svojim karakteristikama, i u odabiru konstrukcije, i u načinu organizacije prostora, i u načinu rješavanja fizičkih svojstava zgrade i u načinu kako se tretira ovojnica zgrade koja je itekako energetski važna. Moramo znati da sve zgrade koje se grade u RH moraju zadovoljiti sve zakone za graditeljstvo. A ono protiv čega se komora posebno buni je netransparentan proces kako se do tih rješenja došlo.
Je li taj projekt radio ovlašteni projektant?
Jest, kolega inženjer građevinarstva koji je potpisao projekt jest član Hrvatske komore arhitekata i ima status ovlaštenog arhitekta.
Dakle, vi u Komori imate ljude koji rade ispod standarda.
Tako je. To su kolege koje su dobile pravo naziva ovlaštenog arhitekta prije 22 godine kada je Komora u trenutku osnivanja morala svim projektantima koji su do tada imali ovlaštenje produžiti licencu. Oni su imali u to vrijeme višu spremu. Svi znamo što je visoka, a što viša stručna sprema.
Proces je privremeno stopiran. Što dalje očekujete?
Zatražili smo da se ovaj model zaustavi i da će se od pristiglih rješenja krenuti u odabir novih. Mi smo zatražili da se definira ta procedura. Prije svega da se definiraju smjernice, odnosno financijski i prostorni okviri za svaku pojedinu kuću, da se imenuje neovisno tijelo recenzenata koje će od svih pristiglih rješenja utvrditi najbolje. Ministar je to na sastanku kojeg smo imali i rekao da će sada na neki transparentniji način odabirati sljedeća rješenja.
Koliko će sve to trajati?
Prema našoj ocjeni, ove smjernice koje su već napisane i kriteriji se mogu napraviti u iduća dva tjedna i do kraja siječnja možemo imati nove projekte koji će ići dalje u razradu. Taj cijeli postupak se mogao napraviti u svibnju i nije se trebalo čekati prosinac. Sedam mjeseci je izgubljeno da bi ispravili proces koji je pošao u krivo.
Koji zakoni i propisi. POTRES, elementarna nepogoda, krizna situacija - nikakva papirologija - za srušeno novo, obnova svima ukidanje PDV-a na tim područjima. Tko nije ostao bez krova nad glavom pa makar i daskom ne zna što je to. Ukolikoo niste sposobni uzmite novce od EU i podijelite građanima neka se dalje sami snalaze i bit će bolje riješeno nego da im vi pomažete.