Predsjedavajući predsjedništva BiH Milorad Dodik s entitetskim ministrima, predstavnicima Brčkog i drugih instanci, dogovorio je trasu autoceste Sarajevo – Beograd, koja će biti predstavljena Turskoj kao inicijatoru projekta i investitoru. Trasa autoceste izazvala je oštre reakcije nakon što je postalo poznato da će zaobići područje Sandžaka, područje u Srbiji s većinskim bošnjačkim stanovništvom.
Za razvoj regije
Naime, autocestu bi prema nacrtu, trebali činiti dijelovi postojećih autocesta u BiH i Srbiji i dionice koje tek treba izgraditi. Za BiH stranu to su autocesta A1, izgrađeni dio od Sarajeva do Zenice i neizgrađeni dio od Zenice do Žepča, neizgrađena autocesta Žepče – Tuzla, neizgrađena autocesta Tuzla – Brčko i neizgrađena autocesta Brčko – Bijeljina. Navedene dionice čine tzv. sjeverni krak dok bi južni krak činila neizgrađena brza cesta Sarajevo (Pale) – Višegrad s dionicom za Goražde. Zbog takvog nacrta, postavlja se pitanje je li gradnja autoceste Sarajevo – Beograd politički ili gospodarski interes? Ekonomisti se slažu da je gradnja autoceste Sarajevo – Beograd važna za ubrzani razvoj regije iako taj plan trpi i kritike jer Goražde i Sandžak ostaju izolirani.
„Zahvaljujući naporima svih usuglasili smo da ta trasa ide od Rače, preko Bijeljine, Brčkog, od Lončara prema Tuzli i spušta se prema Sarajevu, zatim ide preko Pala, Rogatice, Višegrada i tu se pravi konekcija za Goražde”, rekao je Milorad Dodik.
Iz stranke “Narod i Pravda” (NiP) pozivaju: “Patrioti, ne dopustite da trasa autoceste zaobiđe Goražde i Sandžak.” Predsjednik NiP-a Elmedin Konaković smatra kako je predloženim rješenjem, namjerno ili slučajno, zaobiđeno Goražde kao izuzetno ekonomski potentna sredina, ali i cjelokupan prostor Sandžaka koji se ostavlja izoliran i od Sarajeva i od Beograda.
„Pozivamo naše prijatelje iz Turske koji su izrazili spremnost da financiraju izgradnju obiju trasa autoceste, da na umu imaju važnost povezivanja ovih dijelova, ovih dviju regija koje dijele zajedničku prošlost, ali ujedno imaju i velik ekonomski potencijal koji znatno sputava loša cestovna infrastruktura. Izgradnja autoceste između Sarajeva i Beograda prilika je da se povežu prostori između Sarajeva i Novog Pazara, dva važna središta u kojima žive, zajedno s drugima, i Bošnjaci, a koji su danas povezani sramotno lošom infrastrukturom“, smatra Konaković pozivajući probosanske lidere da ne dopuste da predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i Milorad Dodik nametnu svoje trase autoceste.
Financira Erdoğan
„Ako se predloženo rješenje usvoji, jasno je da su to Vučićeve i Dodikove trase jer će konekcija biti kod Bijeljine i kod Višegrada, dok se za Goražde predviđa samo ostavljanje mogućnosti konekcije na tu trasu, bez jasnog plana izgradnje te konekcije. Trasu prema Tuzli potpuno podržavamo, ali je predložena trasa koja ide na istok BiH nedopustiva“, dodaje Konaković uz napomenu da je neprihvatljivo da o trasi autoceste između Sarajeva i Beograda, odlučuju isključivo kadrovi HDZ-a BiH i SNSD-a dok Bošnjacima preostaje da „amenuju“ tuđe dogovore.
Konačnu odluku o gradnji i o samoj ruti autoceste ipak će donijeti turski predsjednik Tayyip Erdoğan, čija će zemlja i financirati cijeli taj projekt. “Ako trasa od Gradiške preko Doboja dalje prema Sarajevu, Višegradu, Nišu i Srbiji bude stavljena u funkciju u profilu autoceste, put od Ljubljane do Soluna bio bi kraći za 200 kilometara i tu je razvojna šansa. Države moraju praviti velike puteve jer njima ljudi dolaze, a malim putovima odlaze”, rekao je Dodik.
I ode Bosna srbiji