Hrvatske autoceste i Autocesta Rijeka – Zagreb od 2001. godine, kad je tadašnja Račanova vlada krenula s projektom gradnje autocesta, dosad su ukupno digle 52 kredita vrijedna 5,8 milijardi eura. Za otplatu je preostalo još četiri milijarde eura. Zadnja rata pristiže na naplatu 2034. godine.
Sadašnja Kukuriku vlada, pak, autoceste koje su građene tim kreditima želi dati u koncesiju, i to na 50 godina za 3,2 milijarde eura. Pod koncesiju bi išlo ukupno 1017 kilometara autocesta, i to pravci Zagreb – Split – Vrgorac, Rijeka – Zagreb, Bregana – Zagreb – Lipovac, Zagreb – Goričan i Rupa – Rijeka. U gradnju tih 1017 kilometara uloženo je oko 5,5 milijardi eura.
Kamata od čak 9,3 posto
No, ti kilometri trebali bi dobiti novog, vjerojatno stranog koncesionara jer u Vladi tvrde da ARZ i HAC ne mogu više vraćati dugove pa bi dijelom novca od koncesije podmirili nepovoljne kredite tih tvrtki, a dio bi završio u državnom proračunu koji se vječno muči s deficitom. Argumente Vlade, barem u slučaju ARZ-a, potvrđuju i neovisni revizori, koji u financijskom izvještaju te tvrtke za 2012. navode da ona neće moći platiti u 2014. godini 194 milijuna eura kredita, koliko joj stiže na naplatu, bez pomoći države, koja je, naravno, jamac za te kredite.
A neki od tih kredita vrlo su nepovoljni, poput onog JP Morgana iz 2009. godine od 135 milijuna eura koji je podignut na rok otplate od pet godina s kamatom od čak 9,3 posto. ARZ je pod HDZ-ovskom vlasti taj kredit digao radi financiranja općeg poslovanja jer im je pomanjkalo novca za podmirenje izvođača radova. Krediti cestarskih tvrtki nisu, dakle, služili samo za gradnju autocesta nego su se te tvrtke zaduživale i kako bi krpale državni proračun. Tako se ARZ 2007. godine zadužio za 200 milijuna eura pod izlikom da mora platiti proširenje koncesije, a taj je novac onda završio u državnom proračunu.
Uz precijenjenu vrijednost radova na gradnji autocesta, to je dovelo ARZ do ruba dužničke provalije. Ta tvrtka grca u gubicima, lani je bila u minusu 239 milijuna kuna. ARZ mora još vratiti 903 milijuna eura kredita.
HAC, koji je gradio autocesta puno više od ARZ-a i time se i više zaduživao, ipak je u nešto boljoj poziciji jer ima prihode iz cijene goriva. To mu svake godine donosi oko 1,4 milijarde kuna, a od cestarine zaradi još oko 1,2 milijarde kuna. No, troškovi HAC-a, građenje, održavanje i otplaćivanje kredita, dosežu četiri milijarde kuna, a ta se razlika pokriva zaduživanjem pa ta tvrtka svaku godinu završi na nuli. HAC mora otplatiti još nešto više od tri milijarde eura kredita. Sljedeće godine na naplatu mu stiže rata teška čak 685 milijuna eura. A kako bi podmirivala svoje dugove, ta tvrtka mora se svake godine nanovo zaduživati. Tako je samo lani HAC uzeo 500 milijuna eura kredita, iako je cestogradnja uglavnom stala.
ARZ i HAC su se, pak, puno više zaduživali za HDZ-ovskih vlada nego u vrijeme vladavina SDP-a. HDZ se za autoceste zadužio ukupno 4,23 milijarde eura, a SDP 1,54 milijarde eura.
Ukupno je sagrađeno 686 kilometara autocesta. Od 2001. do 2004., za vladavine SDP-a, izgrađeno je 398, a od 2005. do 2011., kada je na vlasti bio HDZ, 288 kilometara autocesta. Prema podacima HAC-a, do 2004. je prosječna cijena gradnje kilometra autoceste bila 5,9 milijuna eura, a od 2005. do 2011. 7,4 milijuna eura. Iako su odlučili dati autoceste u koncesiju, u Kukuriku vladi još ne znaju što bi točno napravili novcem koji dobiju od koncesionara.
Iako tvrde da bi time otplatili dio nepovoljnih kredita, još se ne zna koji su to točno. Isto tako problematična je i najava da bi 60 lipa iz cijene goriva nakon davanja autocesta u koncesiju preusmjerili na željeznicu. Naime, ako HAC-u ostanu povoljni krediti, a naplata cestarine ode u koncesiju, i usto mu se oduzmu lipe iz goriva, pitanje je kako će ta tvrtka bez ikakvih prihoda vraćati preostale kredite.
PGDP minimalno 15.000
Vozači su od 2001. godine, kada je uvedena naknada od 60 lipa iz cijene litre goriva, pa dosad, financirali gradnju autocesta s ukupno 16,1 milijardu kuna. Kroz cestarinu su, pak, financirali poslovanje ARZ-a i HAC-a s dodatnih 16,3 milijarde kuna.
Od autocesta koje idu u koncesiju najprofitabilnija je autocesta Bregana – Zagreb – Lipovac na kojoj je HAC lani ubrao 88,8 milijuna eura cestarine. Slijedi autocesta prema Splitu sa 67,9 milijuna eura pa Rijeka – Zagreb sa 55,6 milijuna eura. No, ako se uzme da je autocesta isplativa kad se na njoj ostvari prosječni godišnji promet vozila od minimalno 15.000, po tom kriteriju su samo Zagreb – Lipovac i Rijeka – Zagreb isplativi jer imaju PGDP od 16.863, odnosno 17.549 vozila. Ukupno su autoceste koje Vlada planira dati u koncesiju u 2012. godini od cestarine zaradile 228,7 milijuna eura. U 50 godina, koliko bi trajala koncesija, prihod od cestarine, ako se njena cijena ne bi povećavala, a broj vozila zadržao na istom broju, iznosi 11,4 milijarde eura. A približan iznos dobije se i kada se zbroje svi krediti ARZ-a i HAC-a, sva naplaćena cestarina i naknada iz cijene goriva, od 2001. dosad – 10,1 milijarda eura.
>> Autoceste: U gradnju smo uložili 5,5 mlrd. €, a dajemo ih za 3,2 mlrd.
>> Čak 61 posto građana protiv koncesija autocesta
