Automobil je u potpunosti promijenio život već samim time što je ljudima omogućio mobilnost, ali to nije jedini način na koji je utjecao na čovjeka. U Tehničkom muzeju Nikola Tesla od 11. siječnja moći ćete pogledati izložbu Automobil: kultura mobilnosti. Nije to još jedna izložba o automobilu koja se bavi njegovom poviješću ili razvojem, a autorica je dr. sc. Jasna Galjer, redovita profesorica na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, Odsjek za povijest umjetnosti.
– Cilj je ove izložbe pokazati sve aspekte u kojima se odražava automobil kao čimbenik koji utječe na povijest – kaže nam dr. Galjer koja je u istraživanju i potrazi za materijalima za izložbu aktivno provela četiri godine, a sama priprema izložbe traje već dvije.
– Nalazila sam sve zanimljivije predmete i dokumente pa sam izložbu podijelila u nekoliko tematskih cjelina. Vidjet ćete reklame za automobile, kao moderni medijski način komuniciranja pratile su automobil od samih početaka, tko je automobil kupovao i zbog čega, a dotaknuli smo se i automobila kao statusnog simbola koji nije bio ograničen samo na muškarce, rano su ga počele voziti i žene – govori autorica.
Višegodišnje istraživanje
Predmeti koji nas vode kroz cjeline plod su njezina višegodišnjeg istraživanja. Riječ je o do sada rijetko ili nikada viđenim plakatima, fotografijama te drugim artefaktima koji svjedoče o automobilu kao nositelju promjena u društvu, dizajnu, umjetnosti. Kako autorica napominje, automobil je doista specifični jezik moderniteta. I bio je to od samih svojih početaka, kada je svijet obogatio novom ljepotom, ljepotom brzine, kako je 1909. napisao Filippo Tommaso Marinetti na naslovnoj stranici Le Figaroa.
Automobil postaje simbol moderniteta, moći i statusa, nedjeljiv je od modnih trendova i pojava na umjetničkoj sceni. Jasno, vrlo brzo upoznat će čovjek i opasnosti koje automobil i njegova brzina nose sa sobom. Njegovu budućnost ipak neće omesti smrt poznatih poput Isadore Duncan, Jamesa Deana, Jacksona Pollocka ili Alberta Camusa. Svi su oni stradali upravljajući automobilom.
Jedan od središnjih izložaka na izložbi bit će Ford T, automobil koji je ključno utjecao na nastanak američkog načina života. Način na koji se proizvodio, do tada nepoznatom serijskom proizvodnjom, postao je globalni pojam, a sam je model T postavio načela modernog produkt-dizajna.
– Upravo je od tog trenutka automobil počeo mijenjati način života, jer je postao masovno dostupan – kaže dr. Galjer. Odmah do Forda T drugi je ključni model – Citroën DS. Prije 60 godina kada je nastao, Roland Barthes u svom tekstu uspoređuje ga s gotičkim katedralama. Njegova je komandna ploča više nalik radnoj plohi moderne kuhinje negoli centrali kakve tvornice, navodi u nizu opisa koje „žabu“ označavaju kao vozilo kojim se gibanje nadzire. Povijest je automobila u nas poznata, no jedan nas predmet posebno podsjeća na te početke.
Moći će se vidjeti originalna značka Prvog hrvatskog automobilnog kluba iz 1906. s dvama kotačima s krilima. Već tada, i to vladinom uredbom, uobličuje se školovanje za vozača te različita druga djelovanja tog prvog našeg autokluba. Već su 1910. u Zagrebu djelovali i prvi ispitivači, a 1911. klub ima 59 članova, većinom pripadnika plemstva i društvene elite. No, 1912. na popisu su članova i dvije žene, barunice Mariska Hellenbach i Maja Turković. Ipak, prvi vozački ispit položila je gospođa Alma Balley i postala prvom hrvatskom automobilisticom, ne još i vlasnicom – Opel Pupchen kojim se toliko bila oduševila pripadao je njezinu mužu.
Jedna je revija, čije se postojanje produljilo sve do 80-ih godina prošlog stoljeća, obilježila automobil u nas. Bio je to Svijet, koji kao ključan pratitelj društvenih događanja u nas prati i utrke, izložbe automobila na Zagrebačkom zboru te održavanje popularnih natjecanja u ljepoti automobila Concours d’Elegance. Pojavljuju se i reklame za automobile, ali automobil osvaja i naslovnice Svijeta.
Fotografije Otta Antoninija na naslovnici promoviraju ženu kao sudionika u sve brojnijim manifestacijama društvenog života. Upravo na mjestu kavane Corso, na uglu Ilice i Gundulićeve, otvorio je 1902. Ferdinand Budicki svoju I. Hrvatsku mehaničku popravljaonu i trgovinu automobila, dvokolica šivaljka, gramofona i orchestriona. Automobil je ovdje i simbol vizije modernog Zagreba. Automobilom su posebno očarani arhitekti, i oni najveći u nekom trenutku dizajnirali su automobil. Upravo u njemu Le Corbusier nalazi najprimjereniju mogućnost izražavanja moderne arhitekture.
Zagrebačke izložba
Prva je velika izložba automobila u Zagrebu održana 1924., a okupila je 83 automobila najznačajnijih svjetskih tvornica. Izložbu prati izuzetno uspjeli plakat Ernesta Tomaševića koji je suvremenim vizualnim jezikom predstavio taj novi sadržaj na Zagrebačkom zboru. Gradnja paviljonskog sklopa na Savskoj cesti pomaknut će izložbe na Zagrebačkom zboru u high-tech ozračje te potvrditi automobil kao jedan od temelja tog vremena.
Na salonima automobila Zagrebačkog zbora od 1924. do 1939. prodano je oko 1800 teretnih i osobnih kola te oko 1000 motornih kotača.
Na šest izložbi od 1924. do 1929. prodano je više od 300 automobila i toliko motorkotača. U Jugoslaviji je 1939. bilo 17.420 automobila. Automobil su totalitarni režimi i zloupotrebljavali kako bi se dao lažan dojam društvene jednakosti. Tek su fašistički i nacistički režim osigurali investicije i tržište koji su bili nužni da automobil u Europi zaživi po uzoru na Ford T. I Topolino i VW Buba toliko su uspješni da preživljavaju kraj rata i ostaju narodnim automobilima, Topolino kroz Fiate 500 i 600. Slijede ih Mini Morris, Renaultov 4CV, Citroënov 2CV pa i Trabant. Kao simbol promjene dizajna automobila autorica ističe Jaguarov E-Type koji je automobil pomaknuo do njegove pojave viđenem samo u svemirskim programima.•
>>
