Što je to zajedničko državama koje se uspješno bore protiv pandemije koronavirusa, pitaju se posljednjih dana i tjedana u svojim analizama brojni utjecajni mediji diljem svijeta. Usprkos tisućama ispisanih novinskih kartica i televizijskim minutama, ključ ove zagonetke, zapravo, stane u dvije riječi: žene lideri. Među prvim i najbržim odgovorima na krizu stigao je iz dalekog Tajvana, na čijem je čelu predsjednica Tsai Ing-wen.
Još u siječnju, na prvi znak nove bolesti, uvela je 124 mjere kako bi spriječila širenje bez pribjegavanja blokadama koje su postale uobičajene drugdje. Tsai je uspjela postići da njezine rezultate CNN svrsta među “globalno najuspješnije” držeći epidemiju pod nadzorom u državi s 23 milijuna stanovnika sa samo 500 zaraženih i šestero umrlih od posljedica zaraze. I Deutsche Welle navodi da se u borbi protiv koronavirusa mnogo toga može naučiti od Tajvana.
Pritom treba uzeti u obzir da je Tajvan samo 130 kilometara udaljen od izvora zaraze, od kineske obale, da nekoliko stotina tisuća Tajvanaca živi u samoj Kini te da je prošle godine više od dva milijuna Kineza posjetilo taj otok-državu. Unatoč tomu, statistički gledano, na svijetu nema zemlje koja se bolje nosi s pandemijom. Sada je u poziciji slati više od 10 milijuna maskica za lice SAD-u i Europi.
Trzavice s Kinom
Osim po uzornoj borbi s epidemijom, o Tajvanu i tamošnjoj predsjednici proteklih se dana čulo još po jednoj temi koja je snažno odjeknula u svijetu. Riječ je o poruci koju je Tsai Ing-wen uputila Pekingu, kada je rekla da njezina zemlja nikada neće prihvatiti formulu “jedna zemlja, dva sustava”. Naime, Kina je upravo zahvaljujući pristanku na ovakav model vratila pod svoje okrilje bivše europske kolonije Hong Kong i Makao. Premda bi taj model trebao jamčiti visok stupanj autonomije, Tajvan to odbija ne želeći biti dijelom Narodne Republike Kine. Kina i Tajvan razdvojili su se tijekom građanskog rata 1949., ali Peking i dalje podrazumijeva suverenitet nad otokom i povremeno prijeti da će upotrijebiti silu za preuzimanje kontrole bude li potrebno. No, Tsai Ing-wen ponovila je da se Peking mora pomiriti s činjenicom mirnog suživota s Tajvanom te da ta otočna zemlja nikada neće prihvatiti vladavinu komunističkih vlasti, držeći da bi prihvaćanje modela “jedna zemlja, dva sustava” unazadilo Tajvan.
A Tajvan je danas jedno od najuspješnijih svjetskih gospodarstava, ekonomsko čudo. Jedan od tzv. azijskih tigrova, sredinom 50ih godina prošloga stoljeća bio je među najsiromašnijim područjima svijeta, s BDP-om od samo 200 dolara po stanovniku. U drugoj polovici 20. stoljeća taj se otok transformirao u snažno industrijsko središte uz BDP po stanovniku otprilike na razini Njemačke. Dinamična kapitalistička ekonomija i razvoj privatnog sektora omogućili su snažan ekonomski rast i industrijalizaciju zemlje koji su Tajvan smjestili uz bok preostala tri azijska tigra, Južne Koreje, Hong Konga i Singapura. Tajvan danas posjeduje pete po veličini devizne rezerve u svijetu, odmah nakon Kine, Japana, Saudijske Arabije i Švicarske.
Uspješnu transformaciju Tajvana prema gospodarskoj sili pratila je učinkovita trgovinska i financijska politika te usvajanje naprednih tehnologija i investiranje u ljudske potencijale. Kako Tajvan nema prirodnih bogatstava poput nafte, poljoprivredne zemlje ili rudača, najvažniji resurs im je ljudski kapital – vrijedni ljudi koji su u nekoliko desetljeća stvorili ekonomsko čudo. Jedna od njih je i Tsai Ing-wen. Rođena je 31. kolovoza 1956. u Fangshanu, priobalnom gradiću na krajnjem jugu Tajvana, kao najmlađa od 11-ero djece u bogatoj obitelji poslovnjaka. Skupa s roditeljima preselila se u glavni grad Taipei kada joj je bilo 11 godina. Njezina miješana krv – otac joj dolazi iz etničke zajednice Hakka, a baka pripada tajvanskim starosjediocima Paiwan – često se navodi kao jedna od osobina koje su joj pomogle da se snažnije poveže sa svojim pristašama iz redova manjina.
Prva žena predsjednik
Posjeduje iznimno obrazovanje. Diplomirala je pravo na Nacionalnom sveučilištu u Tajvanu, magistrirala na Pravnom fakultetu Sveučilišta Cornell 1980. godine i doktorirala na Londonskoj školi ekonomije i političkih znanosti 1984. godine. Prije ulaska u politiku imala je uspješnu karijeru kao profesorica prava. Devedesetih godina bila je pregovaračica za pristup Tajvana Svjetskoj trgovinskoj organizaciji, a potom odlazi na visoku poziciju savjetnice u Vijeću za nacionalnu sigurnost tijekom mandata bivšeg predsjednika Lee Teng-huija. U stranački život ušla je 2004. kada se pridružila se Demokratskoj naprednoj stranci (DPP), koju je preuzela četiri godine poslije kada je stranka doživjela težak poraz na predsjedničkim izborima. Njezin prethodnik Chen Shui-bian izgubio je izbore, a ubrzo završio iza rešetaka zbog korupcije.
Prati je glas da nije velika govornica, ali oni koji je poznaju kažu da je praktična i fleksibilna te da je neizmjerno iskrena i jako dobro pripremljena. Nije karizmatična spasiteljica, ali jest osoba s vrlo dobrim vještinama vođenja. Kada se pojavila na političkoj sceni, upravo je njezin stil učinio razliku u stranci nasuprot “staroj gardi”, što je išlo u njezinu korist u privlačenju mlađih birača. Unatoč rascjepu i frakcijama u stranci, Tsai je uspjela prikupiti potporu koja joj je bila potrebna za pomlađivanje DPP-a. Pod njezinim vodstvom na lokalnim je izborima ostvarila puno bolji uspjeh.
Njezin prvi pokušaj kandidiranja za predsjednicu Tajvana propao je 2012. godine, ali nije se pokolebala. Četiri godine poslije ispisala je povijest, kao prva žena predsjednik na čelu Tajvana signalizirajući novu eru ženskog vodstva koja raste u azijskim zemljama, poput Tajlanda, Filipina ili Južne Koreje. Zavjetovala se da će Tajvan postati nezamjenjivim članom svjetske zajednice potičući ekonomiju inicijativama u području biotehnike, obrane i zelene energije. Premda je i prije bila na meti Pekinga zbog svoga eksplicitnog odbijanja principa “jedna Kina” koji definira Tajvan kao dio kineskog teritorija i percipira ga kao svoju pokrajinu, nakon pobjede na predsjedničkim izborima kritike su poprimile i dosad neviđen privatni oblik.
Otrovna podbadanja
“Novoizabrana predsjednica Tajvana Tsai Ing-wen je ekstremna u svojoj politici zato što je neudana žena kojoj nedostaje emocionalni balans koji pružaju romantični i obiteljski život. Analizirajući iz ljudskog kuta, kao političarki koja je slobodna, njoj nedostaje emocionalni teret ljubavi, obitelj i briga za djecu”, poručio joj je Wang Wixing, djelatnik kineskog Ureda za odnose s Tajvanom, aludirajući na njezin “single” status. Premda je ovom pobjedom Tsai postala najmoćnija žena s kineskoga govornog područja, nije imala nimalo lak prvi mandat. Otkako je prvi put došla na vlast, doživjela je snažne pokušaje Pekinga da izolira Tajvan i potkopa gospodarstvo te zemlje.
Paralelno s ugrozom, Tsai je počela promovirati politiku veće ekonomske integracije s južnom i jugoistočnom Azijom te je nastojala isposlovati potpisivanje bilateralnih sporazuma s tajvanskim partnerima poput Sjedinjenih Država istodobno ekvilibrirajući odnose s Kinom kao svojim najsnažnijim trgovinskim partnerom. Tsai se zauzela za proaktivan razvoj tajvanske industrije, brigu o sigurnom društvu, osiguravanju nacionalne sigurnosti i jačanju demokracije tijekom svoga četverogodišnjeg mandata, a pritom je nezaposlenost srušila ispod četiri posto. No, njezini pokušaji promicanja zelene energije završili su optužbama da je gotovo uzrokovala nestašicu struje, a njezini napori da osigura dva slobodna radna dana u tjednu za sve radnike odbijeni su zbog kritika da na taj način ne povećava zaradu.
Njezina gesta da Tajvanu osigura status prvog azijskog društva u kojem je homoseksualni brak legalan – potez koji joj je donio pohvale širom svijeta – također je naštetio njezinoj popularnosti kod kuće. Hoće li se uopće kandidirati za drugi mandat, bilo je neizvjesno, no čini se da je upravo njezina najveća glavobolja – Kina – zaslužna što je dobila povjerenje građana za nove četiri godine na izborima održanima u siječnju ove godine. Naime, dok je njezin glavni rival iz stranke Kuomintang (KMT) Han Kuo-yu zagovarao bliže odnose s Kinom, 63-godišnja Tsai postavila se kao braniteljica suvereniteta Tajvana. No kako su 2019. prosvjedi protiv Kine zahvatili Hong Kong, strahovi za budućnost Tajvana počeli su rasti rapidno, kao i rejting gospođice Tsai.
Razbila protivnika
Plan kineskog predsjednika Xi Jingpinga da vrati Tajvan matičnoj zemlji prema modelu kojim je 1997. vraćena bivša britanska kolonija Hong Kong, razljutio je lani stanovništvo Tajvana. Kampanja predsjednice u borbi za reizbor promovirala je agendu da će se njezina stranka DPP suprotstaviti Pekingu i održati Tajvan liberalnom demokracijom. “Odabir Tsai Ing-wen znači da odabiremo svoju budućnost i odlučujemo se držati demokracije i slobode”, rekla je novinarima uoči izbora. Pobijedila je premoćno, s 57 posto, odnosno s više od osam milijuna glasova, dok je njezin izazivač Han osvojio tek 38 posto.
Osvojeni drugi mandat analitičari su ocijenili kao podrška glasača njezinu oštrom stavu prema Kini. “Od siječnja do danas Tajvan je dva puta oduševio međunarodnu zajednicu. Prvi put našim demokratskim izborima, a drugi je bio naš uspjeh u borbi protiv COVID-19”, kazala je Tsai prije nekoliko dana tijekom inauguracijske svečanosti pojednostavnjene zbog pandemije koronavirusa. Tom je prigodom posebno istaknula kako će se Tajvan nastaviti boriti za ulazak u međunarodne organizacije, poput Svjetske zdravstvene organizacije, što je zasad nemoguće zato što nije članica UN-a, a što Peking uporno koči. No, ponešto će se o tome pitati i američkog predsjednika Donalda Trumpa koji će zasigurno, kako bi napakostio Kini zbog pandemije, forsirati uključivanje Tajvana u međunarodne asocijacije.
Takav scenarij dade se razabrati i iz izjave američkog državnog tajnika Mikea Pompea koji je u jednoj od rijetkih izravnih poruka tajvanskoj vladi s visoke državne razine nedavno čestitao Tsai na “hrabrosti” i “viziji”. Američka administracija, naime, snažno podupire Tajvan prodajom oružja i diplomatski, iako SAD službeno priznaje samo kinesku vladu, što je još jedan izvor za ionako rastuće tenzije između Washingtona i Pekinga. Odgovor Kine nije trebalo dugo čekati. Peking je promptno priopćio da “nikada neće dopustiti” odcjepljenje Tajvana, no s druge obale mirno ih promatra nepokolebljiva Tsai Ing-wen. Na Forbesovoj listi najutjecajnijih žena na svijetu prošle godine zauzela je 41. mjesto. Ove godine, pita li se analitičare, samo joj je nebo granica.
Uspješno su se borili s Covid-19 zato što znaju da se ne smije vjerovati kineskim službenim informacijama, u koje je ostatak svijeta naivno povjerovao.