Saborski odbor za Ustav jednoglasno je podržao izvješće o radu Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa za 2017. godinu, te odbio prijedlog Mostovog Roberta Podolnjaka da se od Vlade zatraži da se što prije donese novi Zakon o sprječavanju sukoba interesa. Uz prigovor da prekasno raspravljaju o ovom izvješću, zastupnici su se više bavili aktualnim temama, nego onima iz 2017. godine.
SDP-ov Peđa Grbin ustvrdio je kako Povjerenstvo ima izuzetno pozitivan učinak na politički život u Hrvatskoj, no apelirao je da se nekim "razvikanijim" predmetima da prioritet da se ne bi, kao u slučaju prijave zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića zbog pozajmice od 15 milijuna kuna koju mu je za jamčevinu dao odvjetnik Marijan Hanžeković, o nekima odluka donosila više od četiri godine.
- U vrijeme kada se, recimo, zagrebački gradonačelnik Milan Bandić osumnjičen za brojna nedjela, a i dalje ga se bira, kad se u Sabor bira, neću reći ratni zločinac, ali čovjek koji je u prvom stupnju osuđen za ratni zločin, potrebna je mjera koja bi puno efikasnije odvraćala političare od činjenja nepravilnosti, to nam pokazuju sva dosadašnja izvješća – primijetio je Grbin. Kritizirao je navodni plan ministra uprave Lovre Kuščevića da umanji ovlasti Povjerenstva i ukine većinu novčanih kazni, utvrdivši kako onda ne treba ni birati ljude u povjerenstvo, dovoljno je imati jedan kompjutor koji će unositi osnove podatke o dužnosnicima.
Predsjednica Povjerenstva Nataša Novaković uzvratila mu je kako svatko ima svoj prioritet, odnosno kako je svaki predmet nekome najzanimljiviji, i kako se oni moraju rješavati po redoslijedu otvaranja, a ne po zanimljivosti, koliko god razumije takav apel.
Mostov Robert Podolnjak se htio baviti predmetom utvrđivanja eventualnog sukoba interesa ministra financija Zdravka Marića u slučaju Agrokor, pa je članove Povjerenstva pitao zašto su selektivno pristupili pozivanju svjedoka.
- Pozvali ste Marića, Martinu Dalić i Božu Petrova, no premijera koji je bio na svakom sastanku s Todorićem, i u čijem su se uredu ti sastanci odvijali, niste zvali. Bilo vam je dovoljno pismeno očitovanje iz njegova ureda, dakle, ne njegovo, pa me zanima što i njega kao ostale niste zvali – pitao je Podolnjak kojeg je zanimalo i zašto se u odluci nisu referirali i na tajne sastanke ministra s Ivicom Todorićem o kojem je on pisao na svom blogu. Na ova njegova pitanja reagirali su predsjednik odbora Željko Reiner i HDZ-ov Branko Bačić ustvrdivši kako je to bio predmet u 2018. godini, a sada raspravljaju o izvješću iz 2017., pa mu je poručeno da ta pitanja sačuva za raspravu kad na red dođe izvješće za 2018. godinu.
HDZ-ov Branko Bačić je pak prigovorio na praksu Povjerenstva da za neke dužnosnike u svojim odlukama utvrdi da su povrijedili načelo djelovanja, iako to zakon temeljem kojeg postupaju ne prepoznaje, a, objašnjava, nakon takve presude u javnosti se steče dojam da je netko radio nešto protuzakonito.
- Dat ću jedan banalan primjer, recimo, mene tuži privatni tužitelj da je on vlasnik moje poljoprivredne čestice. I sud utvrdi da to nije istina, da je to moja čestica, ali ipak me malo opomene da bi se trebao bolje brinuti o njoj. I tako mi ipak nanese neku štetu, kao što mi se čini da se događa i s vašim odlukama o povredi načela djelovanju, koju po mom mišljenju, preširoko, gotovo arbitrarno tumačite. Tako se dužnosnika izlaže javnom sramoćenju jer izgleda kao da krši zakon, a nije tako – prigovorio je Bačić dodavši kako se tako političaru nanosi šteta. Vanjski član Odbora Vladimir Šeks predložio je u tom smislu da povjerenstvo kad donosi takve odluke naglasi da dužnosnik nije prekršio zakon i nije u sukobu interesa, "ali mislimo da bi bilo primjerenije da je postupao u skladu s načelima zakona".
- Tako se možda ne bi stjecao dojam da je dužnosnik radio nešto nezakonito i amoralno – predložio je Šeks.
Predsjednica Povjerenstva Novaković uzvratila je kako je Visoki upravi sud, koji nadzire njihov rad, potvrdio njihovu praksu te ustvrdila kako svatko tko misli drugačije može pokrenuti upravni spor protiv njih. Davorin Ivanjek iz Povjerenstva pojasnio je kako su članovi kroz rad brzo utvrdili nedorečenosti zakona, zbog čega su tražili njegove izmjene, pa su odlučili ekstenzivno tumačiti pojedine odredbe.
- Mi ni sukob interesa ne možemo kažnjavati i tada smo shvatili da je preventivno dobro ukazivati na povrede načela, to je pitanje etike i to je realno i teško sankcionirati. Naša poruka je tu budite oprezni i nemojte iz te situacije prijeći u stvarni sukob interesa – rekao je Ivanjek. Priznao je i da je svjestan pokušaja instrumentalizacije Povjerenstva, tako je, dodaje, sad povjerenstvo puno prijava protiv političara koji idu na europske izbore, no trude se da ne dopuste instrumentalizaciju.
U tom smislu dotakli su se i političkog angažmana bivše šefice Povjerenstva Dalije Orešković, pa su članovi povjerenstva ustvrdili kako njen angažman ne znači da se svi oni žele baviti politikom, te predložili da se možda u zakon stavi da se godinu dana nakon mandata u povjerenstvu ne smije baviti politikom.
VIDEO 16 najmoćnijih žena u hrvatskoj politici i društvu:
umjesto povjerenstva za sukob interesa osnovati prijeki sud i streljački vod ... u saboru niti jedan metak ne može promašiti ,,,svi imaju putra na glavi... a o izvršnoj vlasti da i ne govorim ...