rasprava

Bajić na sastanku o osnivanju ureda europskog tužitelja

'04.01.2012., Zagreb - Glavni drzavni odvjetnik Mladen Bajic. Photo: Boris Scitar/Vecernji list'
'Boris Scitar/Vecernji list'
Autor
Ivanka Toma
29.06.2012.
u 12:00

Upitno je što će biti s nacionalnim tužiteljima i bi li oni time izgubili nacionalnu neovisnost

Glavni državni odvjetnik Mladen Bajić i njegov zamjenik Josip Čule osjetili su kako je to biti dužnosnik zemlje članice Europske unije.

U utorak su, naime, na poziv potpredsjednice Europske komisije Viviane Reding sudjelovali u Bruxellesu na sastanku glavnih državnih odvjetnika zemalja članica EU. Tema je bila osnivanje ureda europskog tužitelja. Bajić i Čule ravnopravno su sudjelovali u raspravi, no poanta je što su prvi put na ovakvome skupu govorili na hrvatskom jeziku.

Još niz diskusija

Hrvatski je, naime, bio na popisu kao 24. jezik Europske unije, a na pločici s imenom države prvi put nije pisalo Croatia nego – Hrvatska.

O temi zbog koje su došli u Bruxelles, osnivanju ureda europskog tužitelja, nije odlučeno ništa, no riječ je o pitanju o kojem će se još puno diskutirati i za koje nitko u ovom trenutku ne može predvidjeti konačno rješenje.

Naime, u Lisabonskom sporazumu iz 2008. godine prvi se put izričito spominje osnivanje ureda europskog javnog tužitelja, a trebao bi se osnovati iz Eurojusta. No, ni to nije konačno rješenje jer postoje mišljenja prema kojima bi se ured trebao formirati iz Olafa – ureda osnovanog 1999. godine pri Europskoj komisiji za prijevare na štetu proračuna Europske komisije. Posao europskog tužitelja trebao bi biti kazneni progon počinitelja kaznenih djela na štetu financijskih interesa EU.

Brojne nedoumice

S obzirom na financijske krize s kojima se suočavaju članice EU, ali i niz slučajeva zloporaba europskih fondova, nedvojbeno je da europski tužitelj neće biti bez posla. No, ideja osnivanja ureda europskog javnog tužitelja za sobom povlači brojna otvorena pitanja i nedoumice. Nema dvojbe o ideji da bi europski tužitelj štitio financijske interese, no pitanje je koja bi to kaznena djela obuhvaćalo.

Iz toga proizlazi daljnje pitanje po kojim ili čijim zakonima bi se ta djela definirala s obzirom na razlike u kaznenom zakonodavstvu između zemalja članica EU. Bi li, razmišlja se dalje, rješenje bilo pisanje novog zakona Europske unije. Postavlja se i daljnje pitanje što će nakon osnivanja europskog tužitelja biti s nacionalnim tužiteljima i njihovom neovisnošću. Hoće li im ured europskog javnog tužitelja biti nadređen i znači li osnivanje toga ureda novi korak u odricanju od nacionalnog suvereniteta?

Naši su tužitelji Bajić i Čule sudjelovali u raspravi o svim ovim pitanjima i dilemama koje se tiču i naše sudbine.

Komentara 13

OB
-obrisani-
13:05 29.06.2012.

Upitno je što će biti s nacionalnim tužiteljima i bi li oni time izgubili nacionalnu neovisnost ******* Jedino pozitivno u slučaju da se tako nešto dogodi, iako je to gubitak dijela suverenosti, nam je nada da će napokon i oni pravi "lijevi" kriminalci, veleizdajnici i sav taj "antifašisitički" šljam biti procesuiran !

AL
AlienattacK
13:40 29.06.2012.

Hahaha, neovisnost smo izgubili 2000

KR
kresimirica
14:20 30.06.2012.

Europski tužitelj sa socijalističkom pozadinom, baš mi to lepo i uverljivo zvuči!

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije