Tri su baltičke zemlje - Estonija, Letonija i Litva - prvi dijelovi bivšega Sovjetskoga Saveza koji će se priključiti Europskoj uniji. Estonija je najrazvijenija među njima, zahvaljujući činjenici da su njezinu tranziciju platili ne samo jezično srodni Finci nego i skandinavski susjedi Šveđani. Izvlačenje iz neslobodarskoga društvenoga i planskoga gospodarskog sustava zemlje sa samo 1,36 milijuna stanovnika, s protestantskim, luteranskim odnosom prema radu, za bogate susjede nije bio težak zadatak. Estonija je postala među tranzicijskim šampionima po privlačenju stranih ulaganja. Prema posljednjim službenim podacima Europske komisije, u 2001. godini ukupni domaći proizvod (GDP) po Estoncu dosegao je 9800 eura ako se računa prema kupovnoj moći estonske krune. No, dio radne snage koji se nije mogao prilagoditi visokim tehnologijama završio je u dugoročnoj nezaposlenosti. Estonija je bitno manje uspješna u društvenoj uključivosti. Nikakvo državljanstvo nema čak 13 posto stanovništva, uglavnom Rusa. Na ovu sramotu Bruxelles danas reagira samo verbalno. Iako se obvezala da će poštovati europske standarde temeljnih i ljudskih prava, Estonija zlorabi činjenicu da je EU s njom već potpisao pristupni ugovor.
Letonija je dvostruko napučenija. Njezinih 2,35 milijuna stanovnika - također većinom luterana, uz znatnu katoličku i pravoslavnu manjinu - prema kupovnoj moći letonskog lata, ostvaruje GDP od 8300 eura po stanovniku, 35 posto od prosjeka europske petnaestorice. Uz gospodarski rast od pet posto, nisku inflaciju, proračunski manjak od dva i vanjski dug od 46 posto - oboje unutar kriterija za uvođenje eura - letonska je jedna od uspješnih tranzicijskih priča. No poput Estonije, i Letonija ima teškoća s pravima manjina. Naime, iako Rusi čine trećinu pučanstva, ruski jezik nema službeni položaj.
Litvu, najnapučeniju baltičku zemlju, sa 3,5 milijuna stanovnika i još milijun u dijaspori, manjinska pitanja ne muče. Rusa ima samo 6,3 posto, a 6,7 posto je Poljaka, koji su, kao i Litavci, vjerni rimokatolici. Zemlja sa suvremenom prometnom mrežom, ali siromašna prirodnim izvorima, Litva je, s lanjskih 4520 eura GDP-a po stanovniku, uz gospodarski rast od 3,6 posto, najsiromašnija na Baltiku. No, inflacija je niska, a stopa nezaposlenosti od 13 posto nije previsoka za tranzicijske standarde. Sve su tri zemlje već gotovo mjesec dana članice NATO-a, čemu se bivši ruski gazda ne veseli, no zbog toga se odnosi Tallinna, Rige i Vilniusa s Moskvom nisu dodatno pogoršali. Rusiju najviše zabrinjava neriješeno povezivanje s kaliningradskom, Litvom od Rusije odijeljenom, baltičkom enklavom nakon proširenja EU. I Moskva i Bruxelles nadaju se da će se za to naći rješenje u utorak, na luksemburškome sastanku Stalnoga partnerskoga vijeća EU i Rusije.
Stojan de Prato
