Nijedna banka nije se još odlučila nagoditi s dužnicima nakon presude Visokog trgovačkog suda u kolektivnoj tužbi u slučaju Franak. Svih sedam banaka, izuzev Sberbanke, na koju se ne odnosi presuda o ništetnosti kamate, prima zahtjeve za povrat preplaćene kamate, no nisu isplatile ni kunu. Većina ih tvrdi da im se obratio vrlo mali broj klijenata, no samo Splitska precizira da ih je 50-ak, a Erste se javilo 100. Uglavnom im odvraćaju kako drže da na temelju drugostupanjske presude nisu obvezane na povrat niti postoje preplaćena sredstva na osnovi promjena kamata.
– Presudom nije ukinuto korištenje promjenjive kamatne stope, već je određeno da se visina kamate stope ne smije mijenjati jednostranom odlukom banke. Način njezine promjene precizno je riješen novim zakonskim odredbama s kojima smo uskladili poslovanje – tvrde banke.
Što o tome misli pravosuđe, vidjet će se nakon pravorijeka Vrhovnog suda kod kojeg banke traže reviziju presude ili nakon prve pojedinačne presude. Jer, prema objašnjenju upućene neovisne odvjetnice, premda revizija načelno ne odgađa ovrhu kod pravomoćnih presuda VTS-a, u ovom slučaju nema mogućnosti ovrhe, nego svaki oštećeni dužnik mora individualno tužiti i tražiti promjenu ugovora, a presuda je samo osnova za pojedinačne postupke. Svjesni su toga i u udruzi Franak iz koje su upozorili članove na rizike pojedinačnih tužbi. Revoltirani su načinom na koji Ministarstvo financija interpretira Zakon o potrošačkom kreditiranju jer drže da omogućava bankama samovoljnu promjenu kamate na način koji je VTS proglasio ništetnim.
>> Franak opet poziva na povlačenje tumačenja članka Zakona o potrošačkom kreditiranju
neboiznadzagreb, stavr je u tome da se banke tako ponašaju kako se ponašaju, jer znaju da u državi nemamo "Viktora Orbana", koji bi se pobrinuo da banke nisu država u državi i da banke ne mogu građane žedne preko vode prevoditi.