Beli Manastir je jedini grad u Baranji i njezino administrativno središte. Nakon gubitka velikih poduzeća tijekom privatizacije, gospodarski se pretežito orijentirao na poljoprivredu i obiteljska gospodarstva, malo poduzetništvo i obrtništvo i turizam. Gradskoj upravi su, među ostalim, glavni ciljevi nova radna mjesta i zadržavanje mladih obitelji. O sadašnjem trenutku i budućnosti Belog Manastira razgovarali smo s gradonačelnikom Tomislavom Robom
Beli Manastir je najveće i najznačajnije gospodarsko i kulturno središte Baranje. Koji su vam gospodarski projekti najvažniji?
Prioritet je pomoć i poticanje postojećih gospodarstvenika i rješavanje njihovih gorućih problema, a sve u cilju otvaranja novih radnih mjesta. U proteklih osam godina bivše gradske uprave obećavan je „investicijski tsunami“ stranih ulagača koji je, nažalost, izostao. Gospodarski projekti od iznimne važnosti su proširenje tvrtke Starco d.o.o. koja trenutno zapošljava 300 radnika i nova investicija tvrtke EcoCortec d.o.o. u vrijednosti 26 milijuna kuna. U projekciji proračuna za iduću godinu u planu je poticanje lokalnih proizvođača poljoprivrednih proizvoda – obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, malih poduzetnika, obrtnika i početničkih startup tvrtki u IT sektoru.
U kojoj mjeri koristite europske fondove?
Grad Beli Manastir kontinuirano aplicira projekte iz različitih područja na natječaje Europskih strukturnih investicijskih fondova. Od najznačajnijih provedenih projekata mogu istaknuti „Etnološki centar baranjske baštine“ sufinanciran iz Sheme dodjele bespovratnih sredstava za poslovnu infrastrukturu, ukupne vrijednosti devet milijuna kuna te projekt, u suradnji s mađarskim gradom Mohačem, iz Programa prekogranične suradnje Mađarska – Hrvatska, s udjelom Grada Belog Manastira u vrijednosti od 2,7 milijuna kuna. Upravo je u tijeku provedba još jednog projekta u suradnji s Gradom Mohačem, koji se odnosi na razvoj pješačko-biciklističke infrastrukture u vrijednosti 3,7 milijuna kuna.
Preko Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije i Ministarstva rada i mirovinskoga sustava uključili smo se u Program integrirane fizičke, gospodarske i socijalne regeneracije područja pogođenih siromaštvom i socijalnom isključenosti. Izradili smo Intervencijski plan i odredili prioritete.
U najznačajnije buduće projekte vrijedne 133 milijuna kuna, istaknuo bih prometno uređenje grada, izgradnju novog gradskog sportskog parka, poslovnog i razvojnog centra sa zgradom za skladišne prostore, kuće baranjskog kulena, stanova za socijalno ugrožene obitelji te projekte izgradnje društvene infrastrukture poput obnove društvenog doma u prigradskom naselju Branjin Vrh, uređenje Šećeranskog jezera, izgradnju nove gradske knjižice te unapređenje obrazovnih institucija poput prostora za produženi boravak učenika.
>> POGLEDAJTE GALERIJU Beli Manastir: Manifestacija Jesen u Baranji
Baranja je prepoznata i kao izvrsna ruralna destinacija. Što biste izdvojili kao prepoznatljivosti Belog Manastira i šireg područja?
Izgradnjom prstena biciklističkih staza povezali smo grad s prigradskim naseljima i spojili se na važne europske biciklističke rute, što je značajniji poticaj razvoju cikloturizma. U planu je povezivanje ruralnih sadržaja, gastronomije i sporta, poznatih vinskih cesta i jačanje ponude kamper odmorišta.
U sklopu novog projekta Ministarstva turizma “Hrvatska s crkvenog tornja” otvorili smo info točku kojom ćemo turiste informirati o ponudi smještaja, gastronomije i premium lokalnih proizvoda specifičnih za Baranju i Beli Manastir. Radi se o nadaleko poznatom baranjskom kulenu, odličnim vinima naših lokalnih vinara, začinskoj paprici i autohtonim suvenirima. Svi lokalni proizvodi i suveniri prezentirani su u Etnološkom centru baranjske baštine na koji sam izuzetno ponosan, jer već u prvoj godini rada ga je posjetilo više od pet i pol tisuća ljudi.
Što je ključno za daljnji razvoj grada i njegovog područja?
Najbitniji cilj je otvaranje novih radnih mjesta i zadržavanje mladih obitelji. U prvom dijelu mandata bazirali smo se na uređenje zapuštene komunalne infrastrukture, u što smo uložili više od tri milijuna kuna. U idućoj godini planiramo urediti dosad zapostavljena prigradska naselja, a nastavkom gradnje autoceste na koridoru 5C osigurat ćemo bolju prometnu povezanost i preduvjet za brži gospodarski razvoj.
U sklopu poslovne zone planirana je izgradnja skladišnih kapaciteta za buduće poduzetnike, a do kraja studenog 2017. bit će raspisan natječaj za dodjelu bespovratnih sredstava gospodarstvenicima radi jačanja njihovih kapaciteta u iznosu od 4,2 milijuna kuna.
