Za osam mjeseci, na izborima za Europski parlament, glasači diljem Europe dat će svoj sud o onome što smo zajednički postigli u posljednjih pet godina.
Te su godine bile u znaku svjetske financijske krize, koja je počela prije točno 5 godina kada je Vlada Sjedinjenih Američkih Država preuzela financijske agencije Fannie Mae i Freddie Mac, a investicijska banka Lehman Brothers podnijela zahtjev za pokretanje stečajnog postupka.
Europa je bila odlučna u svom odgovoru. Provodimo reforme financijskog sektora kako bi ulaganja građana bila sigurna. Unaprijedili smo način suradnje među vladama, njihove metode za ponovnu uspostavu zdravih javnih financija, postupak modernizacije njihovih gospodarstava te smo mobilizirali više od 700 milijardi eura kako bismo krizom pogođene države povukli s ruba ponora.
Dobar razlog za optimizam
Za Europu, oporavak je na pomolu. Sudeći po postojećim podacima i razvoju situacije, imamo dobar razlog za optimizam. Ono što je sada bitno jest kako ćemo iskoristiti taj napredak. Hoće li on biti izvor nadahnuća kako bismo nastavili ono s čime smo započeli, ili ćemo podcjenjivati rezultate svojih napora? Moj je odgovor jasan: to nam treba biti poticaj da ustrajemo u svojim naporima!
Moramo i dalje raditi na reformi svojih gospodarstava kako bismo omogućili rast i otvaranje radnih mjesta. Ali prije svega moramo uspostaviti bankarsku uniju. Time ćemo osigurati da porezni obveznici više ne budu oni koji prvi snose cijenu propasti banaka. A pomoći će i da ponovno uspostavimo uobičajenu praksu kreditiranja gospodarstva, prije svega naših malih poduzeća, jer protočnost kredita do gospodarskih subjekata još nije dovoljna. U konačnici, riječ je samo o jednom: rastu, kojim se želi izbjeći oporavak bez novih radnih mjesta. Zato moramo ukloniti prepreke koje stoje na putu dinamičnim poduzećima i ljudima te u potpunosti iskoristiti potencijal jedinstvenog tržišta. Stoga zagovaramo i uspostavu jedinstvenog tržišta u području telekomunikacija, što će dovesti do manjih cijena roaminga za potrošače. Ulagat ćemo više u inovacije i znanost, kao i vještine, obrazovanje i strukovnu izobrazbu radi podupiranja talenta. Predstavit ćemo dodatne prijedloge za industrijsku politiku koja ide u korak s 21. stoljećem, otvoriti vrata novim trgovinskim mogućnostima, unaprijediti našu strategiju u području borbe protiv klimatskih promjena te ćemo pronaći rješenje za problem utjecaja cijena energije na konkurentnost i socijalnu koheziju.
Dugujemo to onima za koje oporavak još nije na vidiku, našim nezaposlenima, kojih je trenutačno 26 milijuna, jer su postojeće razine nezaposlenosti gospodarski i politički neodržive te socijalno neprihvatljive.
U ovim vremenima krhkog oporavka najveći rizik je, po mom mišljenju, onaj politički. Stoga je zadaća vlada da osiguraju sigurnost i predvidljivost koju tržišta još uvijek ne mogu ponuditi. Najvažnija je postojanost.
>> Picula: Zašto Barroso nije spomenuo Hrvatsku?
EU nije savršena
Ima onih koji tvrde da bi slabija Europa učinila njihovu državu jačom, da je Europa teret i da bi im bilo bolje bez nje. Moj je odgovor jasan: svima nam je potrebna ujedinjena, snažna i otvorena Europa. U današnjem svijetu neophodna je europska razina radi zaštite naših vrijednosti i standarda.
Naravno, kao i uvijek kad je riječ o ljudskim nastojanjima, Europska unija nije savršena. Stoga je temeljno pitanje sljedeće: želimo li unaprijediti Europu ili od nje odustati? Moj je odgovor jasan: zauzmimo se za nju! Ako vam se ovakva Europa ne sviđa: poboljšajte je! Pronađite načine da je osnažimo iznutra i izvana! Ali nemojte joj okrenuti leđa. Europa se mora usredotočiti na područja u kojima može ostvariti najveću dodatnu vrijednost. Europa mora biti velika u velikim stvarima i manja u malim – nešto što smo u prošlosti možda ponekad zanemarili. Postoje, međutim, područja od veće važnosti u kojima Europa mora biti ujedinjenija, povezanija. U kojima samo snažna Europa može postići rezultate. Iz tog razloga vjerujem da politička unija mora biti naš politički obzor.
Sljedeće godine obilježit će se stotinu godina od početka Prvog svjetskog rata. Prošlogodišnja Nobelova nagrada za mir podsjetnik je da je Europa projekt mira. Svima koji likuju zbog poteškoća u kojima se Europa nalazi i koji se žele vratiti u izolaciju želim poručiti sljedeće: Europa onakva kakva je bila prije integracije, tj. Europa podjela, rata, rovova, nije ono što ljudi žele i zaslužuju. Na europskom kontinentu nije nikada u povijesti toliko dugo vladao mir kao od stvaranja Europske zajednice.
Budući da su izbori za Europski parlament pred vratima, s izazovima našeg vremena možemo se suočiti samo ako povećamo konsenzus o svojim temeljnim ciljevima. S političkog gledišta, Europska unija mora i dalje biti projekt za sve članice, zajednica jednakih. S gospodarskog i društvenog gledišta, napore na nacionalnoj razini moramo dopuniti europskom odgovornošću i solidarnošću. Uz to moramo i čuvati svoje vrijednosti poput vladavine prava.
Polarizacija koja može proizići iz krize ugrožava projekt koji nas povezuje. Stoga se pitam: kakva će slika Europe biti predstavljena glasačima? Prava ili iskrivljena? Mitovi ili činjenice? Iskrena i razumna verzija ili ekstremistička i populistička? Razlika je znatna. Za osam mjeseci glasači će odlučiti. Sada je na nama da se zauzmemo za Europu.
>> \"Veselim se onome čime će Hrvatska doprinijeti EU\"
