Gospodarske aktivnosti u prvom tromjesečju rasle su i do tri posto u odnosu na godinu prije, optimistično najavljuju ekonomisti ističući da svi podaci još nisu objavljeni pa prognoze rasta ne mogu biti sasvim precizne. Na visok rast utjecao je raniji Uskrs, prijestupna godina koja donosi jedan radni dan više i veća potrošnja, ali razlog za optimizam jest i u činjenici da industrijska proizvodnja raste, a ima podloge za očekivanja da su u prva tri mjeseca u Hrvatskoj konačno rasle i investicije. Zanimljiva je okolnost da je najveći poslijekrizni rast BDP-a zabilježen i najavljen u dva kvartala u kojima praktički nije bilo Vlade.
Bez reformi ipak neće ići
U posljednja tri mjeseca 2015. tako je na čelu bila tehnička vlada bez mogućnosti donošenja važnih odluka, a u prvom dijelu 2016. vladajući su formirali vlast. Dokazuju li ta dva tromjesečja da su poduzetnici bili u pravu kad su rekli da posluju najbolje kad im država ne smeta? Teško je tu tezu argumentirano braniti, ali rast u posljednjih šest mjeseci ipak pokazuje da na gospodarstvo pozitivno djeluje kada država manje troši i kada se gospodarstvu ostavi više prostora. Jedan od najutjecajnijih ekonomista u Hrvatskoj Željko Lovrinčević uvjeren je da je ekonomija ostvarila oko 2,2 posto rasta.
Objašnjava nam da je dobrim brojkama pridonio Uskrs koji je donio veću potrošnju, ali i da je velik prilog dala činjenica da smo imali dan više u veljači. Lovrinčević ističe da će se dio rasta ispuhati, ali vjeruje da ćemo imati relativno dobru godinu ne bude li vanjskih negativnih utjecaja. Zasad i niske kamatne stope i terorističke prijetnje na konkurentskim turističkim tržištima idu u prilog jačanju Hrvatske, ali za stabilan rast na dobrim temeljima, kaže Lovrinčević, treba provesti reforme.
Investitor Nenad Bakić dijeli optimizam i prognozira rast od 2,4 posto u prva tri mjeseca, ali i veliki rast na razini godine koji bi, kaže, mogao dosegnuti i do tri posto. Mladi ekonomist Ivica Brkljača najavljuje da ćemo rast BDP-a od 3 posto vidjeti već u prva tri mjeseca, a optimizam mu potpiruju podaci o rastu industrijske proizvodnje od čak osam posto te stabilan rast potrošnje iako bi, objašnjava, nepostojanje podataka o uvozu i izvozu te državnoj potrošnji mogli utjecati na preciznost prognoze.
I zaposlenih više
– Pojavio se optimizam koji potiče potrošnju građana, a ne treba zanemariti ni činjenicu da su narasle i doznake iz inozemstva od građana koji su posao pronašli u Europskoj uniji – kaže Brkljača. Oporavak se očitava i u rastu zaposlenosti od 1,84 posto koji se može iščitati iz podataka Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, a to je oko 25.000 novih zaposlenika. Ipak analitičari u bankarskim institucijama rezervirani su u prognozama pa u prosjeku daju gospodarstvu lošije ocjene i zadržavaju prognozu rasta.
Tako glavni ekonomist Splitske banke Zdeslav Šantić navodi prognozu s početka godine po kojoj bi BDP mogao rasti samo 1,5 posto, ali naglašava da “određeni optimizam” daju veće aktivnosti u industriji, rast potrošnje i bolja zaposlenost. Uteg je usporavanje izvoza, ali i činjenica da ne rastu građevinske aktivnosti, što pod upitnik stavlja investicije. Dobar start godine ne znači da se možemo opustiti, ali otvara šansu da Hrvatska uhvati korak za novim članicama EU, naročito ako država pomogne boljom apsorpcijom novca iz europskih fondova i – što je najvažnije – minimalnom opstrukcijom investicija i realizacije novih poduzetničkih projekata.
To nisu reforme nego drumska pljačka ljudi. Državu su zadužili političari, pa neka oni veaćaju dug. Dug nije problem hrvatskih građana niti su hrvatski građani išta dužni. Stoga budući da mi država nije dala ništa nove poreze ne ću plaćati,, a ako mu ti drumski razbojnicu pokušaku silom otimati imovinu braniti ću je.