Marcela, 32-godišnja Zagrepčanka, tražila je prije nekoliko godina da i svoje drugo dijete rodi u Vinogradskoj, umjesto u Svetom Duhu kamo "pripada".
– Htjela sam se odmoriti nakon poroda, jer znam što me čeka kasnije – govori Marcela. Dojila je jedva tri mjeseca, nakon čega je odbila bebu od prsa jer, uvjerena je, "nema potrebe za duljim dojenjem". Takav negativan trend slijedile su i neke njezine prijateljice.
Posljedica je to višedesetljetnog marketinškog utjecaja proizvođača mliječnih formula i nadomjestaka za dojenje, a koji stručnjaci posljednjih 20 godina nastoje okrenuti i vratiti na što prirodniji odnos majke s novorođenčetom. Postupno to i uspijevaju. Tako će, ususret Međunarodnom tjednu dojenja, prvi tjedan u kolovozu rodilište KBC-a Sestre milosrdnice u Zagrebu u ponedjeljak primiti priznanje "Rodilište – prijatelj djece", koje dodjeljuju UNICEF i Ministarstvo zdravlja. Od ukupno 31 rodilišta koliko ih je u nas, Vinogradska je 28. koje će dobiti to priznanje. U rujnu će ga dobiti i rodilište u Našicama, a rodilište u zagrebačkoj Petrovoj te ono u Novoj Gradiški mogli bi to priznanje dobiti do kraja godine.
– Hrvatska će se time svrstati među vodeće zemlje u svijetu u humanizaciji rodilišta i ulaganju u zdravlje majki i djece. Inicijativa je u proteklih 20 godina uvelike pridonijela promicanju dojenja i majčina mlijeka kao najbolje hrane, ali i lijeka za njihovu djecu – kaže ministar zdravlja Rajko Ostojić.
Stručnjaci upozoravaju da majke u Hrvatskoj prerano počinju s dohranom dojenčadi.
– I to već u 3. ili 4. mjesecu djetetova života, a u prvih šest mjeseci trebalo bi isključivo dojiti dijete, pa i cijelu prvu godinu života, odnosno koliko to majka i dijete žele, a potom početi s dohranom. Nažalost, podrška pedijatara u RH u tome je više deklarativna, a ne stvarna i potiču majke da prebrzo počnu s dohranom – upozorava prof. dr. sc. Josip Grgurić, koordinator programa "Rodilište – prijatelj djece", inače pedijatar s Klinike za pedijatriju u Klaićevoj, stručnjak za dječju gastroenterologiju i prehranu.
Pedijatri pri mjesečnim pregledima bebe mjere prema zastarjeloj krivulji rasta za djecu na umjetnoj prehrani, dok je Svjetska zdravstvena organizacija prije šest godina usvojila nove krivulje rasta koje nikako da se implementiraju u Hrvatskoj.
– Dijete na prsima brže raste i razvija se u prva dva-tri mjeseca, pa kad ih mjerite starim krivuljama rasta i ono kasnije ne dobiva toliko, pedijatri često savjetuju dohranu – otkriva dr. Grgurić. Da bi postalo "prijatelj djece", rodilište mora ispunjavati deset koraka do uspješnog dojenja. Bitan je "rooming inn", zajednički boravak majke i djeteta odmah poslije rođenja u istoj sobi. Osim što poboljšava dojenje, to pospješuje i stvaranje povezanosti majke s djetetom, toliko potrebne djetetu jer je nakon poroda pod stresom.
>>Za bolju komunikaciju mame i bebe – gimnastika za dojenčad
