Borba protiv pandemije koronavirusa, budućnost proširenja Europske unije, s posebnim osvrtom na nužnost vraćanja europske perspektive zemalja Zapadnog Balkana na prioritetnu agendu EU, te zajedničko učinkovito suzbijanje nezakonitih migracija na tzv. Balkanskom pravcu i borba protiv krijumčarskih mreža i organiziranog kriminala bile su središnje teme summita šefova vlada država Zapadnog Balkana održanog u petak u Beču u režiji austrijskog kancelara Sebastiana Kurza. Osim Kurz kao domaćina, na samitu su se okupili i premijerka Srbije Ana Brnabić, premijer Sjeverne Makedonije Zoran Zaev, predsjedavajući Savjeta ministara Bosne i Hercegovine Zoran Tegeltia, premijer Crne Gore Zdravko Krivokapić, kosovski premijer Albin Kurti i albanska ministrica za infrastrukturu Belinda Belluku. Skupu je bio nazočan i posebni povjerenik EU-a za Zapadni Balkan i dijalog između Kosova i Srbije Miroslav Lajčak, koji je zajedno s Kurzom vodio summit.
Na zajedničkoj konferenciji za medije Kurz i Lajčak, svaki iz svoga kuta gledanja, osvrnuli su se na netom završeni summit i njegove rezultate. Ali oni nisu baš bili kako se je austrijska strana nadala. Summit, kako je kasnije na Pressici rekao vidno revoltirani crnogorski premijer Krivokapić nije postignuto suglasje u više važnih pitanja, ne imenovavši o kojima se radi, tako da je sastanak na vrhu završio bez Deklaracije i regionalnih sporazuma, vezanih uz zajedničku borbu protiv migracije.
Počevši uvodno s temom borbe protiv COVID-19 pandemije Kurz je rekao kako će Austrija „kao bilateralni doprinos“ od početka kolovoza do kraja ove godine donirati zemljama Zapadnog Balkana milijun doza cjepiva protiv koronavirusa. Austrija je također već koordinirala isporuku 651.000 doza BioNTech / Pfizer cjepiva koje je EU naručila za šest zemalja Zapadnog Balkana.
Kurz je istakao kako se Austrija u Bruxellesu zalaže da pravila putovanja unutar Europske unije, primjerice „zelena putovnica“ – budu usuglašena i proširena i na „treće zemlje“.
„Pandemija je tek tada prošla kada je prošla u svim državama u Europi i izvan nje“, napomenuo je austrijski kancelar. Dodao je kako je druga vrlo važna tema razgovora bila europska perspektiva zemalja ove Austriji susjedne regije.
„Zapadni Balkan je za Austriju posebno relevantna regija“, rekao je Kurz pojasnivši:
„Gospodarska suradnja je uska, mnogi poslovi u zemlji i u regiji Zapadni Balkan ovise o tome. Austrija se stoga već dugo snažno zalaže za poboljšanje europske perspektive pristupanja tih zemalja EU“.
„Države Zapadnog Balkana imaju punu podršku Austrije na putu u EU, kao i u borbi protiv pandemije i migracije“, poručio je Kurz ustvrdivši:
„Protekle se je godine EU, nažalost, zbog pandemije premalo bavila procesom približavanja Uniji ove važne susjedne regije“. Istakao je kako se nada „novoj dinamici“ i vraćanju Zapadnog Balkana visoko na agendu EU-a. Vezano uz to, Kurz je izvijestio, da je s time suglasna i Slovenija kao predsjedateljica EU-om, koje će nakon Portugala početkom lipnja doći na kormilo Unije. Također je u sljedećih pola godina najavio „Follow-up“ konferenciju za ubrzanje procesa približavanja Zapadnog Balkana EU.
„Zemlje Zapadnog Balkana jako su ovisne i o dijalogu između Srbije i Kosova, što je tema kod koje je Lajčak znatno optimističniji. Lajčak je već susret Srbije i Kosova za zajedničkim stolom ocijenio iskricom nade“,rekao je Kurz.
„Ja ne vidim novi zamah. Ali dijalog Beograda i Prištine nema drugu alternativu“, dodao je. Napomenuo je kako bi bilo „pogrešno odustati samo zato jer je teško“.
„K tome je od središnjeg značaja da EU ovdje ima vodeću ulogu i približavanje Srbije i Kosova ne želi dati u ruke drugih koji pokazuju interes za Zapadni Balkan, kao primjerice Rusija i Kina“, konstatirao je Kurz.
Ono što je posebno istaknuo je da su zemlje Zapadnog Balkana, posebno Srbija, napravile vidni napredak u približavanju EU i da taj napredak „treba prepoznati“ i adekvatno honorirati.
Vezano uz nedozvoljenu migraciju Kurz je rekao kako je ona za mnoge europske zemlje, a posebno za Austriju, „ogroman problem“, koji je moguće riješiti jedino zajednički „unapređenjem suradnje u području sigurnosti i migracija s partnerima iz tog područja“.
„Zemlje Zapadnog Balkana u tome imaju odlučujuću ulogu“, istaknuo je austrijski kancelar. Dodao je kako već Austrija podupire regiju „policijskim snagama i tehničkim Equipmentom“ pod vodstvom austrijskog ministra unutarnjih poslova Karla Nehammera koji namjerava dalje unaprijediti tu suradnju.
„Od toga profitira i Austrija. Stabilnost na Balkanu znači automatski više sigurnosti i u Austriji“, poručio je Kurz. Napomenuo je kako su u sprečavanju nelegalne migracije izuzetno važne i Grčka, Italija i Bugarska.
Posebni predstavnik EU-a za Zapadni Balkan Lajčak je za razliku od Kurza, vezano uz dijalog Beograda i Prištine, rekao kako „nema razloga za pesimizam“. Dodao je kako je kosovski premijer Kurti novo lice u tom procesu.
„Važno je da ima snažan politički mandat. Ovaj proces nema alternative i esencijalan je za regiju. Ono što želimo je, da bude uspješan“, istakao je Lajčak
O tome zašto nije došlo do suglasja svih strana i potpisa Deklaracije u Beču na temu migracija, Kurz nije ništa rekao.
Na novinarski upit da li se radi „o dealu“, Austrije s zemljama Zapadnog Balkana „ja tebi potporu, ti meni zauzvrat STOP za izbjeglice i migrante“ Kurz je odgovorio kako to „Austriji nije potrebno“, jer oko oba pitanja postoji suglasje. Posjetio je na nedavnu Nehammerovu inicijativu da se migranti koji nemaju šanse na boravak u EU, s Zapadnog Balkana vraćaju u zemlje svog podrijetla. Austrijski MUP polazi od toga da će smanjenje i ukidanjem korona ograničenja znatno porasti pritisak migranata na EU.
Jedan od novinarskih upita glasio je zašto hrvatski premijer nije sudjelovao u radu bečkog summita?
„Hrvatska je važna za ovu regiju isto kao i Bugarska i Grčka. Prvo smo se odlučili za sastanak u malom krugu. A hrvatski premijer je stalno sa mnom u kontaktu i u petak ćemo se opet sresti“, odgovorio je Kurz.
Makedonski premijer Zaev je rekao kako „europska perspektiva mora pobijediti euro-skepticizam“.
„Zapadni Balkan je pun povijesnih nesporazuma i zato se treba okrenuti budućnosti“, poručio je Zaev izrazivši očekivanje da će EU konačno nastaviti svoje proširenje.
„Sjeverna Makedonija je članica NATO-a, a sada čekamo da postanemo i članica EU-a“, dodao je.
Crnogorski premijer Krivokapić je izrazio žaljenje da od domaćina predložena Deklaracija s današnjeg skupa nije podržana od strane nekih sudionica. Usprotivio se je prijedlogu nekih da sve zemlje Zapadnog Balkana „u istom paketu“ budu primljene u EU, napomenuvši kako to „najmanje odgovara Crnoj Gori“.
Ono što je, između ostalog, također obilježilo bečki summit je opće nezadovoljstvo visokih dužnosnika zemalja Zapadnog Balkana sporošću i inertnosti EU-a vezano uz nastavak procesa proširenja Unije na ovu regiju na jugoistoku Europe. I to, kako je isticano, unatoč napretku i provedenim reformama pojedinih država.
VIDEO Veliko otvaranje od 1. srpnja: Za osobe s COVID potvrdama ukida se niz ograničenja, na terasama se smiju posluživati samo oni koji sjede
Zemlje zapadnog Balkana nikada neće ući u EU a sigurno niti tada. EU treba prekinuti svako darivanje novca tim državama i uvesti visoke carine na uvoz robe iz tih zemalja