Hrvati koji žive u Sloveniji niti danas, više od 20 godina od međunarodnog priznanja kao dvije neovisne države, nisu priznati kao nacionalna manjina. Jozo Begić, predsjednik Nacionalnog vijeća hrvatske dijaspore za sport i predsjednik Hrvatskog društva Istra u Piranu, kaže da se radi o problemu na koji tamošnji Hrvati ukazuju već godinama, ali koji jednostavno ne nailazi na razumjevanje kod vrha vlasti u Sloveniji.
– Osnovni razlog tome je što Ustav Slovenije ne poznaje pravo nacionalne manjine. Da bi Hrvati u Sloveniji dobili status nacionalne manjine morao bi se mjenjati Ustav a to oni izgleda ne namjeravaju. U više navrata smo govorili o ovome problemu, pisali Vladi Slovenije i parlamentu ali bez rezultata, rekao je Begić tijekom svoje posjete Vukovaru.
Kaže kako u Sloveniji trenutno živi oko 54 000 Hrvata , ali i da se dio njih, iz raznih razloga, izjašnjava drugačije. Tamošnji Hrvati su dobro organizirani s obzirom da djeluju u 11 različitih društava i tri katoličke misije.
– Ostvarivanjem statusa nacionalne manjine imali bi pravo i na korištenje svoga jezika, na vrtiće, škole i sve drugo što jedna priznata nacionalna manjina dobiva, rekao je Begić.
S ciljem ostvarivanja svojih prava Hrvati iz Slovenije pomoć su zatražili i od predsjednika RH Ive Josipovića kao i Sabora RH.
– Upoznali smo ih sa svim našim koracima i stanjem uopće. Diplomacija radi na više razina i nadam se da ćemo uspjeti u svojim namjerama. Kada? To je teško reći. Možda je prilikom priznavanja statusa slovenskoj nacionalnoj manjini u Hrvatskoj trebalo voditi računa o reciprocitetu pa onda danas ne bi imali ovu situaciju. Malo je čudno da u 21. stoljeću jedna zemlja članica EU ne priznaje statuse nacionalnih manjina ali tako je, zaključio je Begić.
>> \'Hrvati, Slovenija ne smije stopirati vaš ulazak u Europsku uniju!\'
