Krešo Beljak danas je na izbornoj Glavnoj skupštini Hrvatske seljačke stranke (HSS) ponovno izabran za predsjednika HSS-a. Izabran je s 524 glasa, nije bilo protiv, a nevažećih listića bilo je 83.
Beljak je delegatima, predstavljajući prije glasanja svoju kandidaturu, rekao kako vjeruje u budućnost HSS-a i u sve njih. "Vjerujem da svi zajedno možemo i moramo vrlo brzo ponovno pretvoriti HSS u elitnu hrvatsku političku stranku, kojoj će se vjerovati i koja će opet stajati na braniku hrvatske državnosti i hrvatskih nacionalnih interesa", rekao je. Istaknuo je da će svi zajedno u idućem četverogodišnjem razdoblju udariti temelje novoj politici HSS-a, čuvajući njene temeljne tradicije.
Krešo Beljak rođen je u Brežicama, u Sloveniji, 22. kolovoza 1971., a odrastao je u Samoboru, u gradu u kojem je gradonačelnik i gdje živi sa suprugom i troje djece. Na Prirodoslovno matematičkom fakulteta u Zagrebu stekao je zvanje magistra edukacije geografije, a prošle godine je na poslijediplomskom specijalističkom studiju Vanjske politike i diplomacije na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti obranio završni rad na temu "Vanjska politika Hrvatske seljačke stranke". Bio je aktivni sudionik Domovinskog rata kao pripadnik ratne postrojbe 151. samoborske brigade (1990. do 1992.). Član je Hrvatske seljačke stranke je od 2003. godine, prije toga nije se bavio politikom. Za predsjednika HSS-a izabran je prvi put 19. ožujka 2016. Na parlamentarnim izborima u rujnu 2016. HSS u sastavu Narodne koalicije, predvođene SDP-om, osvaja pet saborskih mandata. Krešo Beljak postao je zastupnik u Hrvatskom saboru.
Velikom većinom prihvaćeno izvješće
Izborna Glavna skupština Hrvatske seljačke stranke (HSS) počela je nešto prije 11,30 sati u Kongresnoj dvorani "Globus" na Zagrebačkom velesajmu. Delegati izborne Glavne skupštine HSS-a prihvatili su velikom većinom, sa samo tri glasa protiv, Beljakovo izvješće. Beljak je istaknuo da je u nepunih 10 mjeseci, koliko je na čelu HSS-a, bilo mnogo burnih događaja, ali da je Hrvatska seljačka stranka opet, istaknuo je, relevantna i što je najvažnije neovisna hrvatska politička stranka.
"Nikad u povijesti HSS-a kraći mandat trenutačnog, a nadam se i budućeg vodstva stranke ali isto tako nikad u povijesti HSS-a burniji mandat. Nikad se u novijoj povijesti HSS-a nije dogodila tolika medijska pažnja prema našoj stranci i nikad do sada nismo bili toliko uvažavani i pitani za mišljenje oko svih relevantnih stvari koje zanimaju hrvatsku javnost", rekao je Beljak.
Kazao je kako je odmah nakon stupanja na dužnost predsjednika krenuo u dubinsku analizu stanja stranke koja je bila u "nezavidnom stanju" organizacijski, financijski na rubu bankrota i politički u kritičnom stanju. "Od parlamentarnih izbora 2003., naša stranka u svakom izbornom ciklusu gubi otprilike 50 posto biračkog tijela. Taj trend gubitka polovice glasova od izbora do izbora zaustavljen je tek ove godine, te iako smo dobili praktički isti broj glasova kao i na izborima 2015., može se reći da smo zaustavili daljnje političko propadanje stranke", istaknuo je Beljak.
Novak protiv
Rekao je da su nažalost pritisci pojačani nakon što su jasno pokazali da se ne žele trajno vezati ni uz jednu stranku, posebno ne uz one koji su ih pokušavali uništiti, te da su otvoreni za razgovore sa svim mogućim partnerima.
"Pritisci nisu išli samo iz određenih, nama nesklonih medijskih krugova već su se nažalost pojavili i unutar same naše stranačke organizacije, jednim dijelom i od pojedinih vrlo visokih dužnosnika HSS-a, koji su unaprijed sugerirali da neće poštivati odluke većine ako ne budu njima osobno po volji", rekao je i istaknuo da je posebno pitanje zašto su takav pristupu imali upravo oni "koji su bili u prilici voditi politiku HSS-a baš u godinama u kojima je HSS konstantno gubio i potporu glasača i rejting u javnosti".
Naglasio je težinu problema s kojima se uže vodstvo HSS-a moralo suočiti u predizbornoj kampanji, iako je odluka da HSS na prošle parlamentarne izbore ide u sastavu Narodne koalicije donesena na Glavnom odboru stranke sa 87 posto glasova "za" u situaciji kada, kako je rekao, "drugih opcija gotovo da nije ni bilo". Rekao je i kako su im je njihov dotadašnji partner HDZ ponudio da čekaju, a čekanje je lako moglo značiti današnju sudbinu drugih partnera iz tadašnje Domoljubne koalicije, primjerice HSP-a Ante Starčević ili Hrasta. Da podsjetim, te stranke danas više praktički ne postoje", rekao je.
"I kad je odluka donesena, odluka koja nije nikome bila niti laka niti jednostavna ali je značila spas za našu stranku, umjesto da se svi skupa pobrinemo za što bolji rezultat, problemi s istupima pojedinaca su kulminirali", rekao je Beljak te upitao u kojoj bi to stranci takvi istupi ili takvo ponašanje prošli nekažnjeno. Rekao je da su suspenzijama kažnjeni svi oni koji su ih otvoreno opstruirali.
"Kako bismo svi zajedno napokon mogli krenuti s ozbiljnim političkim radom, bilo je potrebno završiti unutarstranačke sukobe koji su tinjali ili plamtjeli u našoj stranci gotovo desetljeće i pol i koji su nas doveli gotovo do samog ruba političkog značaja i utjecaja. Smatram kaka je tim sukobima i borbama sada napokon kraj i kako će upravo ova izborna Glavna skupština na svaki način značiti novi početak stranačkog djelovanja HSS-a", zaključio je Beljak te ustvrdio kako se rezultati njihovog zajedničkog rada vide kroz interes javnosti i njihovih pet saborskih zastupnika koji složno djeluju u Saboru.
Beljak je zatim predstavio delegatima svoju kandidaturu za predsjednika stranke, a nakon toga su oni pristupili glasanju za predsjednika i središnja tijela. Nazočan je 651 delegat od 810, koliko je bilo najavljeno.
Novinarima koje su zanimali razlozi glasova protiv Beljakova izvješća, delegat Zlatko Novak iz Osječko-baranjske županije rekao je da je on glasao protiv zato što smatra nedemokratskim postupkom suspendirati potencijalne kandidate za predsjednika stranke. Ti su članovi, smatra, zakinuti da i oni kažu nešto.
"Svatko se mogao kandidirati"
Prije početka skupštine, Krešo Beljak je na upit novinara kako komentira što imaju samo jednog kandidata za predsjednika, odnosno što je on jedini kandidat, rekao da je HSS imao izbornu skupštinu prije nepunih 10 mjeseci kada je bilo tri kandidata i kada su imali velike unutarstranačke lomove.
"Donijeli smo određene odluke u zadnjih 10 mjeseci koje su bile vrlo intenzivne, uspjeli smo stranku pozicionirati ponovno na hrvatskoj političkoj sceni, imamo pet saborskih zastupnika. I svi ovi napadi koje ste gledali u zadnjih mjeseci bili su napadi isključivo na mene i na vodstvo HSS-a koje je uspjelo stvoriti temelje za oporavak stranke", ustvrdio je Beljak. "Ljudi koji su sada jako glasni su imali prilike voditi HSS u zadnjih 15 godina", dodao je.
Na pitanje ne bi li bilo "viteški" i demokratskije da je ipak imao protukandidata, Beljak je rekao da se "svatko mogao kandidirati".
"Mi imamo 35.000 članova. Ali, kažem, ponavljam - velika većina članova zna da smo napravili veliki posao u zadnjih 10 mjeseci i da ovaj mandat nije bio politički mandat, da nije bilo prilike niti vremena da se sve one ideje koje sam imao ostvare. Sada će biti i prilike i vremena i vjerujte da ćemo sigurno pozicionirati HSS drukčije nego je to bilo u zadnjih 15 godina", rekao je Beljak.
O njegovoj najavi da će HSS, nakon što će Vladi dati 100 dana mira, biti oporba kakvu dosad nismo vidjeli, te upitan u kojem smislu, Beljak je istaknuo da će to biti u smislu koje ćemo vidjeti već sutra.
"Dakle, danas izlazi tih 100 dana a vidjet ćemo kako će se stvari odvijati na hrvatskoj političkoj sceni kad se konsolidiraju sve ostale stranke. Naš primarni cilj su lokalni izbori, a da ćemo biti i da jesmo i da smo bili opozicijska stranka to nikada nije niti došlo u pitanje", dodao je Krešo Beljak.
Izborna Glavna skupština HSS-a počela je himnom Republike Hrvatske i himnom Hrvatske seljačke stranke te odavanjem počasti minutom šutnje svim poginulim hrvatskim braniteljima te umrlim HSS-ovcima.
Neka stranačka tijela biraju se tajno, a neka javno, sukladno Statutu i Poslovniku stranke o radu Glavne skupštine. Tajnim glasanjem, kao i dosad, bira se predsjednik, potpredsjednici, glavni tajnik, birani članovi Predsjedništva i predsjednici regionalnih organizacija HSS-a.
Aktualni predsjednik HSS-a Krešo Beljak jedini je istaknuo kandidaturu za predsjednika stranke tijekom kandidacijskog postupka koji je proveden od 16. do 22. prosinca. U tom razdoblju mogli su se kandidirati članovi stranke za sva središnja stranačka tijela, uključujući i za predsjednika HSS-a.
Na današnjoj izbornoj Glavnoj skupštini delegati osim predsjednika Hrvatske seljačke stranke biraju pet potpredsjednika, glavnog tajnika, pet biranih članova Predsjedništva, pet regionalnih predsjednika, 30 biranih članova Glavnog odbora, pet članova Časnog suda i pet njihovih zamjenika, pet članova Statutarnog povjerenstva i pet njihovih zamjenika, te pet članova i pet zamjenika članova Nadzornog odbora.
Za potpredsjednike HSS-a kandidirali su se dosadašnji potpredsjednici - Stjepan Kožić, Željko Lenart, Ana-Marija Petin, Davor Vlaović te Hrvoje Petrić. Kandidati za birane članove Predsjedništva, što je većinom prijedlog njihovih lokalnih organizacija, su Stipo Gabrić Jambo, Boro Bašljan, Mirko Butković, Mirko Horvat i Zdravko Kelić.
Kandidat za glavnog tajnika HSS-a je aktualni glavni tajnik Ilija Ćorić.
Zbog 'političke odgovornosti' stegovni postupak za 21 suspendiranog člana
U HSS-u se zbog političke odgovornosti vodi stegovni postupak za 21 suspendiranog člana, a među njima su europarlamentarka Marijana Petir, koprivničko-križevački župan Darko Koren i zastupnik u zagrebačkoj Gradskoj skupštini Nenad Matić. Sve troje željelo se kandidirati za predsjednika HSS-a.
Uoči izborne Glavne skupštine oni su s još devetero istaknutih HSS-ovaca, kojima je oduzeto pravo sudjelovanja, delegatima poslali pismo u kojem optužuju vodstvo HSS-a na čelu s Beljakom da uništava stranku i vodi je u propast, te ih pozivaju da se tome suprotstave. U pismu se podsjeća da je još 14. rujna Beljak suspendirao više od stotinu članova HSS-a, među kojima i najviše dužnosnike, a svima im je zajedničko da su trebali biti delegati na izbornoj Glavnoj skupštini, koja se trebala održati 22. listopada.
U pismu delegatima ističu da se na izbornoj skupštini bira 77 dužnosnika, a ponuđeno je samo 79 kandidata, što znači da se biraju jedino dva regionalna predsjednika, a sve ostalo je već izabrano. Kažu i kako je i promijenjen Poslovnik o radu skupštine pa će prvi put izbori biti javni, iako su se uvijek provodili tajnim glasovanjem bez obzira na broj kandidata.
"Takva odluka Beljaka i Ćorića uslijedila je nakon što su delegati poručili da će poništiti glasački listić i na taj način pokazati Beljaku da ga ne žele na čelu HSS-a", tvrde suspendirani HSS-ovci.
evo kraj hss a konacno zbog hednog covjeka koji ima mutnu proslost zalosno je da jedna osoba moze unistiti u godinu dana sto ih je 300 stvaralo godinama