Danas je treća obljetnica potresa u Zagrebu i sve što trebamo reći nakon obnove od potresa može se sažeti u jednu rečenicu - u Zagrebu nije napravljena nijedna zamjenska kuća. U tri godine! Znači, rezultat rada Vlade po pitanju privatnog stambenog fonda za one najugroženije kojima su kuće srušene pa trebaju zamjenske kuće jest - nula. Obnova privatnog stambenog fonda koji je u nadležnosti Vlade ide ili nikako ili vrlo, vrlo sporo. Od novog ministra Branka Bačića jučer smo dobili neke najave o ubrzanju obnove, o stotinu zamjenskih kuća unutar ove godine. Naravno, pratit ćemo to. I naravno da želimo da je to istina. Međutim, potpuno nam je jasno da građani nakon tri godine više ne samo da nemaju strpljenja, nego više nemaju ni nade. I to je najgore što se moglo dogoditi - kazala je danas na konferenciji za medije u Saboru predsjednica kluba Zeleno-lijevog bloka Sandra Benčić povodom navršavanja točno tri godine od zagrebačkog potresa.
Potom je nastavila kako osim nepostojeće obnove privatnog stambenog fonda imamo i obnovu javnih zgrada koja ipak ide barem nekim tempom.
VIDEO Tri godine od potresa: Jedan ugašeni život, 27 ozlijeđenih, srušena krovišta, popucale fasade...
- A obnova javnih zgrada financirana je iz europskog Fonda solidarnosti i u Zagrebu dijeli se između Grada Zagreba, koji obnavlja javne zgrade u njegovu vlasništvu, i države koja obnavlja svoje zgrade jer u Zagrebu i država ima velik fond javnih zgrada. Sretna sam što su moji kolege jučer iznijeli podatke da će Grad Zagreb iz Fonda solidarnosti do kraja lipnja uspjeti povući i iskoristiti oko 186,8 milijuna eura, a krenuli su s tek dva milijuna. U nešto malo više od godinu i pol dana uspjeli smo doći do jedne trećine ukupne alokacije za Hrvatsku, što je ono što se očekivalo i što je Grad Zagreb i mogao povući. Znači, Grad Zagreb će uspjeti maksimalno iskoristiti sredstva iz Fonda solidarnosti. Iskreno se nadamo da će to uspjeti i država jer nam je to svima cilj. Uostalom, zgrade ne znaju u čijem su vlasništvu, nalaze se u Zagrebu i svima nam je u cilju da budu obnovljene. Činjenica jest i to da je u Gradu Zagrebu svega pet zgrada obnovljeno cjelovitom obnovom koja je i najskuplja i najzahtjevnija. Tu se prvenstveno radi o zaštićenim kulturnim dobrima. Svih tih pet obnovljenih zgrada obnovio je Grad Zagreb. To pokazuje koliko su gradonačelnik Tomislav Tomašević i zamjenik gradonačelnika Luka Korlaet, kojem je to i primarni zadatak, bili posvećeni obnovi i onome što jest u njihovoj ingerenciji, a to je obnova javnih zgrada, da naprave maksimalno koliko mogu. Sa žaljenjem možemo konstatirati da u dijelu privatnih zgrada, tamo gdje ljudi žive, napravljeno nije ništa. Danas na treću obljetnicu potresa apeliramo na Vladu i na sve druge koji sudjeluju u procesu obnove da se sad koncentriraju na obnovu privatnog fonda zgrada i kuća u Zagrebu. Potpuno je nestvarno i teško će biti bilo kome tko nije iz Hrvatske komunicirati kako je moguće da se u tri godine nije napravila nijedna zamjenska kuća - poručila je Benčić i odmah navela kako je najveći problem, na što su upozoravali od početka, što se obnova ne može raditi tako da njome koordiniraju tri, četiri ili pet institucija.
- I sada se s novim ministrom i centralizacijom tog postupka zaista vidi da su zbilja stvoreni uvjeti da se stvar ubrza. Nekoliko mjeseci prije nego što smo uopće ušli u Sabor tražili smo da čitavom obnovom rukovodi jedna institucija jer su i hrvatska iskustva, primjerice iz Dubrovnika, i svjetska iskustva pokazala da je to najefikasniji model. Nije nas se slušalo i sad nakon tri godine od potresa sve ono što smo govorili da treba ući u prvi zakon napokon je ušlo u ovaj zakonski prijedlog koji je sad na snazi. Sada imamo zakonski i institucionalni okvir, imamo i sredstva. Grad Zagreb i ove godine, kao što je to činio i lani, sufinancira, izdvaja u svom proračunu 160 milijuna za subvenciju obnove privatnih zgrada, ali se to ne troši jer se obnova privatnih zgrada nije događala. Zato se sad ključno koncentrirati na to jer imamo institucionalni i zakonodavni okvir i sredstva, samo treba postojati politička volja. Znači, sada više ništa drugo ne može biti izgovor pa ni javna nabava. Uostalom, i to smo riješili zakonom. Drugo, sugerirali smo im da se ne ide na 50 malih javnih nabava, nego da se sve objedini kroz proces dinamičke javne nabave, da se raspiše natječaj za sve firme koje žele sudjelovati u obnovi privatnog stambenog fonda i onda će one ući u "bazen" firmi i svaka će se posebno birati kako bude gotovo dokumentacija. To je puno brži način, ali ne vidimo da se to primjenjuje. Apeliramo da se do Božića osigura da ljudi budu u svojim domovima. Ne mogu ljudi četvrti Božić opet čekati na cesti ili u kontejnerima - reče Benčić.
Na pitanje - je li to realno, uzvratila je:
- Ako se grade zamjenske kuće grade, naravno da je proces dulji. Međutim, ljudi će biti sretni ako vide da se nešto događa, pokreće, da je nešto napravljeno. Usto, postoji mogućnost prefabriciranih vrlo kvalitetnih kuća, no to ovisi o samim korisnicima. Oni koji imaju takve kuće govore da su one kvalitetnije od ovih kuća koje se grade. One su visoko energetski učinkovite i, ono što je najbitnije, izuzetno su otporne na potres. To je nešto što trebamo istražiti kao mogućnost. One se rade po narudžbi, gotove su za nekoliko mjeseci i mislim da je to također jedan dio rješenja. Ne možda vrijediti za sve, ali ne trebamo niti gledati da je jedno rješenje za sve, nego da i modele i rješenja diverzificiramo kako bi stvar išla brže.
VIDEO 'Potres je ubio centar Zagreba ali ne pada mi na pamet predati se makar do smrti popravljali ciglu po ciglu'
Benčić se ne smije kritizirati. To brišete odmah. Pa napišite tako ćemu se sramite. Znamo da cenzura je jača nego za druga Tita. Samo glumatate.