Videomontažer na nacionalnoj televiziji, vlasnik caffe bara i marketinške agencije, fotograf, predsjednik Vijeća studenata veleučilišta i visokih škola... To je ukratko, odnosno ne baš tako kratko, novoizabrani predsjednik Hrvatskog studentskog zbora Berislav Žužić. Riječ je o krovnom predstavničkom tijelu svih studenata, no i sam je Žužić svjestan da mladi i nisu baš upoznati s radom svojih predstavnika. Upravo zato naglašava da će svoj mandat iskoristiti kako bi svojevrsno "rebrendirao Zbor", a to planira učiniti koristeći alate koje nude društvene mreže i tako će, barem se nada, doprijeti do mladih.
– Dok student nema neki direktni problem, ne razmišlja tko su mu predstavnici, ne razmišlja tko mu je omogućio da više puta može izaći na ispit, da se promijeni model obrazovanja. Prosječan student nije upoznat s našim radom dok se ne pojavi neki konkretan problem – svjestan je Žužić usto dodavši kako je nezainteresiranost mladih za rad Zbora samo refleksija sveopće društvene pasivnosti i apolitičnosti koja se pojavila kod mlađih generacija.
– Treba poticati mlade na glasovanje na izborima. Ako ljudi ne izlaze na predsjedničke, parlamentarne ili lokalne izbore, kako možemo očekivati da izlaze na studentske? To je kolektivni problem kojim bismo se kao društvo trebali ozbiljnije pozabaviti – kritičan je ovaj apsolvent na Poslovnom veleučilištu u Zagrebu i napominje kako bi se i sam založio za uvođenje obveznog glasovanja.
Prehrana nije adekvatna
Osim što želi povećavati vidljivost Zbora, u svom mandatu pozabavit će se i unapređenjem studentskog standarda kako bi svi studenti imali jednake uvjete za studiranje, neovisno o financijskom statusu njihovih obitelji. To uključuje povećanje kapaciteta u studentskim domovima te poboljšanje kvalitete prehrane u studentskim menzama, objašnjava.
VEZANI ČLANCI:
– Prioriteti su mi prehrana, odnosno menza, prije svega one u Zagrebu, od kojih je većina neadekvatno opremljena. Prehrana godinama nije prilagođena, posebice za studente s nekim zdravstvenim problemima kao što su celijakija ili razne alergije. Gužve i čekanje su frustrirajući – upozorava Žužić i dodaje kako je predložio radionicu koja bi dala određena konkretna rješenja.
– Pozvali bismo vrhunske kulinarske chefove koji bi na temelju istih namirnica, koje se već koriste u menzama, skuhali modernija i zdravija jela – objašnjava kako bi takvom radionicom s postojećim resursima i bez ikakvih dodatnih troškova mogli dobiti rezultate koji bi potencijalno poboljšali prehranu studenata. Kao pozitivan primjer menze spomenuo je onu u Splitu. No, mogućnosti Zbora da utječe na rješavanje takvih studentskih problema ipak su ograničene. Mogu to raditi istupanjem u medijima, ukazivanjem na probleme i kampanjama. U primjeru menza promjenu mogu potaknuti poboljšavanjem i unapređenjem Pravilnika o prehrani, govori nam Žužić napominjući kako je rad Zbora u velikoj mjeri savjetodavan. Osim hrane, velik problem za brojne, ponajprije studente u Zagrebu, je i smještaj. Novi predsjednik Zbora napominje da kapaciteti domova u Zagrebu nisu dostatni za sve studente. Tako se ove godine za smještaj u domovima prijavilo nešto više od 10.000 studenata, a kapaciteti iznose oko 7000 mjesta.
– Tako je tri tisuće studenata ostalo bez doma, a ne mogu svima pomoći roditelji. Za stan u Zagrebu morate izdvojiti i do 500 eura, a nisu svi to u mogućnosti – ističe Berislav Žužić te dodaje kako će se u mandatu posvetiti i problemima vezanima za zdravstvenu skrb s kojima se suočavaju studenti koji studiraju izvan mjesta boravka. Govoreći o aktualnim temama, ovaj novoizabrani predsjednik Hrvatskog studentskog zbora samo riječi hvale imao je za ovogodišnje povećanje minimalne studentske satnice na 5,25 eura. Kako kaže, student sada može jesti u menzi čak pet obroka za cijenu jednog sata studentskog rada, no napominje kako je postojala velika potreba za takvim povećanjem s obzirom na sveopća poskupljenja.
– Prije ste kopiranje plaćali deset lipa, ono je sada deset centi, povećanje je bilo nužno – napominje te nastavlja kako su poskupljenja i inflacija uzrokovali značajan udar na studentske džepove. Treba napomenuti i kako je Žužić prvi rukovoditelj Hrvatskog studentskog zbora koji dolazi s veleučilišta, a to je bilo moguće zahvaljujući radu njegovih prethodnika.
– Mi, studenti s veleučilišta, susreli smo se s neravnopravnim položajem u Hrvatskom studentskom zboru, gdje smo često ostajali bez svojih predstavnika. Moj izbor za predsjednika pokazuje promjenu klime i otvorenost prema predstavnicima Vijeća – naglašava. Upravo to isključivanje pojedinih, prvenstveno, sveučilišta bila je jedna od ključnih stavki koju je želio promijeniti nakon dolaska na funkciju. Baš zato već su uključena četiri sveučilišta: Libertas, Algebra, Vern i Hrvatsko katoličko sveučilište, koji prije nisu sudjelovali u radu Zbora.
– To je bilo ključno, ne možete se zvati "hrvatski" i biti krovno tijelo ako u vašem radu nisu zastupljeni svi studenti. Studenti iz tih ustanova bili su zakinuti jer njihovi specifični interesi i problemi nisu bili zastupljeni – objašnjava nam naš sugovornik. Kako bi se rad HSZ-a bolje uredio, ujedno je i član radne skupine za izradu Zakona o studentskom zboru i drugim studentskim organizacijama, a promjene koje provode odnosit će se na studentske predstavnike i zborove, kako bi dobili određene povlastice. Odnosno, sami bi predstavnici, bude li zakon izglasan, dobili status poput vrhunskih sportaša, a upravo to olakšalo bi im obavljanje dužnosti.
VEZANI ČLANCI:
– Radna skupina za zakon došla je do određene faze, imamo konkretan prijedlog, međutim čekamo izglasavanje u Saboru. Mislim da se to neće dogoditi u ovom sazivu pa ćemo vjerojatno i dalje raditi na tome iduće godine – ističe napomenuvši kako imaju dosta mogućnosti za izmjene, posebno u pogledu trajanja izbora, koji bi trebali biti jednodnevni i održavati se istovremeno diljem Hrvatske. Također, moglo bi se uvesti i elektroničko glasovanje u izborima za Zbor, a to bi bio i test za uvođenje takvog glasovanja na parlamentarnim i drugim izborima.
– Naši ciljevi u Vijeću studenata veleučilišta Republike Hrvatske usmjereni su na rješavanje brojnih problema s kojima se studenti suočavaju tijekom svog studija. Prije svega, važno je istaknuti rad na izmjenama zakona i izjednačavanju stručnih diploma kao jednu od ključnih aktivnosti prethodnih predsjednika – govori Žužić, koji obnaša funkciju i predsjednika Vijeća veleučilišta i visokih škola. Ustaje u 6 i ide spavati u 23 sata, kombinira tri posla, volontiranje, prijatelje i obitelj.
Teška životna priča
– Kada si doživio ono što i ja, da se kao dijete boriš za život, ovakve stvari čine se banalnim – priča nam Berislav Žužić, a situacija na koju se referira je borba s rakom koji mu je dijagnosticiran kad mu je bilo samo 12 godina. Iste godine doživio je i moždani udar. Ponovno je učio govoriti, hodati i pisati, njegovo liječenje dug je proces koji ni danas nije završen.
– Nismo imali društvene mreže kao danas, s prijateljima se nisam viđao. Dane sam provodio u bolnici. Neko vrijeme otuđio sam se od prijatelja, zajednice, no znao sam da su uvijek tu – napominje. Cijelo to iskustvo potaknulo ga je na volontiranje u udruzi Krijesnica, koja pomaže djeci s malignim bolestima.
– Stresno je kada izgubiš nekoga s kim si bio povezan. Gubitci vas pogađaju, oni su najteži dio – govori Berislav. Nastavlja kako su mu jako teške i situacije kada jednostavno ne može pomoći, no od volonterstva se ne odustaje. Radu udruge Krijesnica doprinosi koristeći marketinška znanja stečena studiranjem i radom, a posvetio se povećanju vidljivosti rada same udruge i osvještavanju javnosti o problemima s kojima se suočavaju ova djeca.
– Kada prođete stvari koje sam ja prošao, ne stresirate se zbog nepotrebnih stvari, zbog gluposti. Živite svaki dan punim plućima i pokušavate maksimalno iskoristiti drugu priliku za život – zaključuje te dodaje da mu je glavni cilj u životu napraviti neku promjenu nabolje.
