Aktualni turski premijer Recep Tayyip Erdoğan pobjednik je prvih izravnih predsjedničkih izbora u Turskoj. Prema neslužbenim rezultatima, na izborima je osvojio više od 50 posto glasova i time u prvom krugu pobijedio najvećeg konkurenta Ekmelddina Ihsanoğlua.
Politička prekretnica
Prekretnica je to i za političku karijeru aktualnog premijera Erdoğana koji sa svojom Strankom pravde i razvoja (AKP) već 11 godina vlada državom. Nakon što je u tri premijerska mandata ekonomski preporodio Tursku, ograničio utjecaj vojske na politički život, ali i ozbiljno narušio sekularističke postulate koje je uspostavio Kemal Atatürk, Erdoğan se sprema za nove, jednako kontroverzne reforme. Statut AKP-a mu ne dopušta četvrti premijerski mandat pa put za nastavak autoritarnog vođenja države Erdoğan traži u predsjedničkoj funkciji. No, to je tek prvi korak nakon kojeg slijedi ustavna reforma i jačanje predsjedničke uloge koja je sada uglavnom protokolarne prirode.
Ispostavi li se da i dalje uživa potporu birača, Erdoğan će krenuti u proces koji bi mogao završiti uspostavom predsjedničkog sustava po uzoru na američki. Ambicioznom Erdoğanu to bi dalo još veću moć od one koju trenutačno ima kao premijer. Istodobno bi mu omogućilo da dovrši proces desekularizacije Turske koju je počeo još 2001. Atatürkov sekularistički model države, koji se godinama održavao u kombinaciji političkih, pravnih i vojnih poteza, Erdoğan kani zamijeniti vlastitim modelom države uređene prema načelu „islamske demokracije“. Sekularizam je u Turskoj u krizi pa su i glavne oporbene stranke podržale također proislamističkog kandidata Ekmelddina Ihsanoğlua (71). Jedini istinski sekularist bio je kurdski političar mlađe generacije Selahattin Demirtas (41), no on je od početka slovio za autsajdera.
Lukavo prema Kurdima
Razgovarali smo s Brankom Vukšićem, voditeljem izaslanstva OESS-a i Hrvatskog sabora u parlamentarnoj skupštini OESS-a. On je u Izmiru, gradu od četiri milijuna stanovnika, tradicionalno nenaklonjenom Erdoğanu.
– Ovdje kažu da je Erdoğan u kampanji bio poput atletičara na steroidima, govori se o stotinu milijuna eura potrošenih u kampanji. Na njegovim se plakatima jasno ističe da će on biti predsjednik do 2023., dakle godine kada se slavi stoljeće od uspostave Atatürkove republike. Izračunali su da je u vikendu prije izbora Erdoğan na TV-u bio 553, Ihsanoğlu 3,4 minute, a Demirtas samo 45 sekundi. Navečer se na turskim televizijama počela voditi polemika oko izbornih rezultata. No još se veća polemika vodila oko silnih milijuna koje je on utukao u predizbornu kampanju. Erdoğan je dobio središnji dio Turske i sjever, Ishanoglu jug i jugozapad, a kurdski kandidat Demirtas dio istoka zemlje. Međutim, nisu svi Kurdi glasovali za njega, očito ih je dio glasovao za Erdoğana koji je otpočetka vodio lukavu politiku prema Kurdima, jer je znao da će kad tad doći u poziciju da mu trebaju za izbornu pobjedu – kaže Vukšić.
>>Ece Temelkuran: Pobijedi li Erdoğan, pred Turskom su dramatične promjene
Hoce li sultan trazit harac u krvi?