Što se Hrvatske tiče, njezin obavještajni sustav nije u dvojbi, već nekoliko godina vrijedi ista tvrdnja da je Hrvatska, što se tiče opasnosti od terorističkih napada, sigurnosno najviše ugrožena iz Bosne i Hercegovine.
Kako se ta tvrdnja u pravilu ne sviđa mjerodavnim službama susjedne BiH, pa ni dijelu BiH politike, iz Sarajeva uslijede demantiji, kao što se to dogodilo u prosincu 2016., kada je hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović rabila tu tvrdnju, govoreći o rastućoj opasnosti od radikalnog islamizma u BiH.
Hrvatska zabrinuta
Na kritike iz Sarajeva, kojima su Hrvatsku, pa konkretno i našu sigurnosno-obavještajnu agenciju, SOA-u, optužili da dramatizira, tada je predsjednica odgovorila da ”moramo svi pogledati istini u oči i suočiti se s trendovima koji dolaze, uključujući i povratnike iz tzv. Islamske države, iz borbi u Iraku i Siriji. Njih je već nekoliko tisuća, a ne može se zanemariti ni utjecaj nekih drugih država”. Nikakvo politiziranje, međutim, neće Hrvatsku odvratiti od zabrinutosti za svoju sigurnost. Hrvatska s BiH ima 1001 km zajedničkih granica, a da bi osigurala apsolutnu sigurnost tih granica, jasno je da nam je glavni cilj osiguravanje i unutrašnje stabilnosti susjedne države. Za naš sigurnosno-obavještajni aparat problem je što se na mnogo mjesta granica između RH i BiH lako prelazi, a kako službe poput SOA-e znaju, teroristi uglavnom napadaju na području gdje žive, koje im je jako dobro poznato, a Hrvatska je dovoljno blizu da im postane meta.
Premda je činjenica da se već barem tisuću osoba s područja zapadnog Balkana borilo ili i dalje bori na ratištima u Siriji i Iraku, valja očekivati da će se samo manji dio njih početi vraćati u BiH, Kosovo i Srbiju (Sandžak). Naime, njihovi su “prethodnici” promjenama zakona u domicilnim državama, nakon povratka, završili u zatvoru jer je rat u korist islamista postao kazneno djelo. Veću opasnost mogu predstavljati oni koji nisu stigli otići na ratišta u Siriji i Iraku, a svoju dozu ekstremizma dobili su u nekim od ekstremnih i izoliranih vehabijskih zajednica u BiH. Hrvatska je u međuvremenu aktivirala kompletnu razmjenu podataka s partnerima iz obavještajnog sustava. U Izvješću SOA-e za 2016. prvi je put spomenuto da je SOA članica Protuterorističke skupine (Counter Terrorist Group – CTG) koju čine službe država članica EU + Norveška i Švicarska. Uz to, SOA aktivno surađuje i s odgovarajućim tijelima NATO-a i EU i znatno je povećan broj dokumenata koje SOA šalje u obavještajna tijela EU. I dalje je u epicentru interesa SOA-e islamski terorizam.
I hrvatski državljani u Siriji
U prošlogodišnjem Izvješću SOA-e navedeno je kako u Hrvatskoj ima nekoliko desetaka pristaša radikalnog tumačenja islama, od kojih većina nisu pobornici terorističkih metoda djelovanja. No, navodi se kako se do sada u naše susjedstvo vratilo oko 300 džihadista.
Na teritoriju ISIL-a, prema prošlogodišnjem izvješću SOA-e, nalazilo se šest osoba s hrvatskim državljanstvom, dok se jedna osoba vratila u državu u kojoj je prije živjela. Ovdje se radilo o osobama koje imaju dvojno državljanstvo, a nisu etnički Hrvati.
Ja bih rekao da se ništa nije promijenilo u zadnjih 500 godina , kako prije 500 godina tako i danas sa područja BIH nam je dolazila najveća ugroza .