Svi ljudi bliski monetarnoj politici Hrvatske kao i hrvatskoj makroekonomskoj intelektualnoj eliti rekli su nam kako je rezanje rejtinga Republike Hrvatske na razinu “smeća” bilo apsolutno očekivano.
Svima je očigledno da uz aktualne trendove u realnoj ekonomiji novi hrvatski državni proračun jednostavno nije održiv čak i bez dodatnog rezanja rejtinga koji će utjecati na povećanje cijene zaduživanja države te svih gospodarskih subjekata.
- Bilo je jasno je da se u 4. kvartalu ove godine može očekivati čak i veći pad od onog 1,9-postotnog u trećem kvartalu jer tu više nema priljeva od turizma. Uz to, mogli so računati na prijenos negativnih ekonomskih aktivnosti s 2012. na 2013. godine i bez rezanja rejtinga - rekao nam je jedan od vedećih monetarnih autoriteta u zemlji te objasnio da nakon rušenja rejtinga zemlje neće samo porasti cijena zaduživanja nego će se osjetno smanjiti i interes za investiranje u Hrvatskoj, a doći će čak i do povlačenja ulaganja značajnog broja investitora koji zbog svojih pravila igre više neće smjeti biti izloženi u Hrvatskoj.
>>Linić: Proračun će se revidirati, ali nećemo dirati mirovine i socijalu
Potpuna je nepoznanica hoće li Hrvatska sljedeće godine uspjeti održati eksternu likvidnost zemlje, drugim riječima, nismo sigurni hoćemo ili nećemo bankrotirati. Trenutačane rezerve HNB-a kao i stručnost ljudi koji vode centralnu banku jamče da ćemo moći upravljati eksternom likvidnošću, ali je potpuno nejasno koliko će hrvatska vlada spretno ili sretno odgovoriti novom izazovu.
Ako neće biti radikalnih rezova i ekstremnih mjera štednje, onda su mogući i najcrnji scenariji.
Trenutačno hrvatske monetarne vlasti imaju takve devizne pričuve da mogu otkupiti praktično cijelu monetarnu masu, tako da ne moramo računati s bankrotom zemlje osim ako se ne dogodi ekstremno loša reakcija fiskalnih vlasti. Zasada je teško reći koliko će zbog poteza S&P loše proći fiskalane vlasti kad je u pitanju cijena zaduživanja. Iskustva zemalja u sličnoj situaciji govorila su da je u pravilu dolazilo do skoka spreada (cijene zaduživanja) od 50 do 6o baznih poena. To je nešto što proračun može izdražti, ali uz radikalne mjere štednje.
>>Hrvatski kreditni rejting je 'smeće'
Otvara se i pitanje da li će vlada taktizirati i nadati se obilatoj pomoći Europske komisije. Većina stručnjaka smatra da je čekanje 1. srpnja vrlo riskantno s obzirom na neizvjensu ratifikaciju pristupnog sporazuma. Slovenska politika trenutačno je jako visoki faktor rizika.
Više makroekonomskih stručnjaka nam je poručilo: vrijeme je za MMF. Oni najiskusniji prokomentirali su: Da je premijer zaista podržao ministra financija u zahtjevu za štednjom - MMF ne bi bio potreban.